Ovih dana objavljen je javni natječaj za izgradnju magistralnog plinovoda Bosiljevo – Sisak. Natječaj je raspisao Plinacro, operator hrvatskog plinskog transportnog sustava, a vrijednost posla je 147 milijuna eura. Rok za dostavu ponuda je 29. travnja 2025. godine.

Završetak 2026.

Izgradnja magistralnog plinovoda Bosiljevo – Sisak DN 800/100 predviđena je prema načelu ‘ključ u ruke’, što uključuje građevinske radove, strojarsko-montažne radove, zavarivačke radove, elektro-instrumentacijske radove, katodnu zaštitu, geodetske radove i usluge, isporuku i ugradnju sve opreme i materijala, sve u skladu s tehničkom specifikacijom. Rok za završetak radova je 14 mjeseci od uvođenja u posao.

Novi hrvatski plinovod, ujedno nastavak upravo dovršenog plinovoda Zlobin – Bosiljevo, predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 800, a dimenzioniran je u skladu s radnim tlakom od 100 bar. Cijelom dužinom izvodi se kao podzemna instalacija s iznimkom gradnje nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadnih stanica (BS), međučistačkih stanica (MČS) i plinskih čvorova (PČ). Prolazi područjem Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije i to kroz općine Bosiljevo, Generalski Stol, Barilović, Krnjak, Vojnić, Gvozd i Topusko te gradove Glinu, Petrinju i Sisak.

Plinovod se polaže u koridoru postojećeg magistralnog naftovoda JANAF-a, duljina mu iznosi oko 101 km.

Plinovod je nastavak postojeće interkonekcije Mađarska – Hrvatska (plinovod Varosföld – Dravaszerdahely – Donji Miholjac – Slobodnica). Time će se kapacitet plinovoda od Zlobina, preko Bosiljeva, Siska i Kozarca prema Mađarskoj povećati na mogućih maksimalnih 400.000 metara kubnih na sat odnosno 3,5 milijardi metara kubnih godišnje, ovisno o usmjeravanju plina prema Sloveniji. Procijenjena vrijednost izgradnje plinovoda Bosiljevo – Sisak – Kozarac iznosi 322 milijuna eura.

Projekt je dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatske, a financira se sredstvima Europske unije. Jačanjem plinske infrastrukture, Hrvatska postavlja temelje za stabilniju i održiviju energetsku budućnost. Ukupna ulaganja u energetsku infrastrukturu, uključujući i dodatne plinovode, procjenjuju se na oko 400 milijuna eura.

“Izgradnjom novih plinovoda povećat će se tehnički kapacitet Plinacra s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, upravo koliko će biti kapacitet uplinjavanja proširenog LNG terminala”, rekao je nedavno predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar.

Dodao je da tako veliko ulaganje neće utjecati na povećanje tarife plina upravo zahvaljujući tome što je novac bespovratan.

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Rast kapaciteta

“U ovom trenutku Plinacro za Sloveniju godišnje može transportirati 260 milijuna kubika plina, a izgradnjom plinovoda to će se povećati na 1,5 milijardi. Kada je riječ o Mađarskoj, s trenutačnih 1,7 milijardi kubika plina to će porasti na 3,4 milijarde kubika.”, rekao je Arar.

Ukupna dužina četiriju plinovoda doseže 220 kilometara. Rokovi za završetak izgradnje svih četiriju plinovoda su do polovice 2026.

Širenje plinske mreže nije samo odraz potrebe za prirodnim plinom, već će moći služiti u budućnosti i za transport vodika koji se smatra važnim faktorom zelene tranzicije.