Đuro Đaković uspio je prikupiti dovoljno kapitala da se izdanje novih dionica može smatrati uspješnim. Upis je prošao po najnižoj cijeni od 20 kuna po dionici, te je prikupljeno ukupno 51,13 milijuna kuna, neznatno više od potrebnog minimuma od 50 milijuna, a tko su novi dioničari i koliko su dionica upisali, uprava namjerava izvijestiti najprije Skupštinu dioničara zakazanu za početak idućeg tjedna, nakon koje će biti jasna i nova struktura dioničara.

Ono što je sigurno jest da ovog puta, za razliku od postupka s kraja 2014., država nije sudjelovala u dokapitalizaciji, te da time gubi dosadašnji većinski udjel koji je u slavonskobrodskoj grupaciji preko više svojih institucija. Njezin udjel će se nakon okončanja izdanja spustiti s 50,6 posto na 38 posto. Od postojećih dioničara Nenad Bakić nam je potvrdio da je upisao nove dionice. Njegov udjel u Đuri Đaković dosad je iznosio 11,83 posto, a da vjeruje da Đuro Đaković ima perspektivu uvjerava i putem svog bloga. Financijski rezultati su, kako navodi, najuvjerljiviji unatrag dužeg vremena, uz čvrste najave uprave, najprije EBITDA koji je pozitivan četiri kvartala uzastopno. "Smatram da nema razloga da napokon Đuro Đaković ne postane normalno društvo, čak i bez većeg aktiviranja segmenta obrane, a paralelno s time i "normalna dionica", kaže Bakić.

Đuri Đaković kronično nedostaje kapitala, a ovom "injekcijom" osigurat će se prije svega nastavak započetog postupka restrukturiranja kompanije, poboljšati likvidnost i bržu isplatu dobavljačima, a prema programu izdanja dionica dijelom će se koristiti i za isplatu otpremnina predviđenih u okviru postupka restrukturiranja. Temeljni kapital tvrtke nakon formalne provedbe ovog izdanja, povećat će se na 203 milijuna kuna, no za ovu kompaniju problem manjka kapitala i dalje nije okončan. Ovim izdanjem priželjkivano je bilo da se kapital tvrtke podigla na gotovo 304 milijuna kuna. U Đuri Đaković mogu naravno odahnuti što ovaj plasman nije prošao kao prethodni, kada je prije nekoliko mjeseci tvrtka obustavila izdanje novih dionica zbog slabog iskazanog interesa ulagača.

Uprava na čijem čelu je Tomislav Mazal pravdao je to lošim tajmingom na financijskom tržištu, kao i političkoj nestabilnosti koja je uslijedila nakon razlaza HDZ-a s koalicijskim partnerom Mostom. No, s obzirom na to kako je izdanje bilo posloženo, priželjkivani veliki strateški partner nije se pojavio. Manji ulagači na tržištu zamjeraju što se postavila donja granica za sudjelovanje u upisu dionica, od 800 tisuća kuna, što je, tvrde, umanjilo i ukupan iznos prikupljenog kapitala. Uvjereni su i da se ciljano išlo s postavljanjem donje granice kako bi se smanjilo usitnjenost dioničara.   Činjenica jest da se u ovom postupku izdanja ostavila otvorena mogućnost da nove dionice "pokupi" jedan ulagač i stekne većinski udjel u društvu.

Jagme i natjecanja u tom obimu ipak nije bilo, međutim, ovu grupaciju to po svemu sudeći ne obeshrabruje da nastavi jačati kapital nekadašnjeg velikog proizvođača.  Iz Đure Đaković, naime, već su u  tijeku postupka najavili da će ovo izdanje smatrati "međukorakom" u slučaju da se ne postigne upis maksimalnog predviđenog broja novih dionica u ovom pokušaju, njih 7,6 milijuna, te da bi ponovno potražili kapital na tržištu. Predsjednik Uprave Mazal uvjeren je bio u nedavnim medijskim izjavama da će rezultatima poslovanja u Đuri dokazati da je "prošlost iza nas", a već se potiho čuje kako se novi pokušaj dokazivanja pred ulagačima i pozivom za dokapitalizaciju priprema za kraj ove ili početak iduće godine.

A istovremeno s objavom vijesti o uspješno okončanom izdanju novih dionica, uprava Đure Đaković na Zagrebačkoj burzi pustila je i vijest o novom sklopljenom ugovoru za posao vrijedan 62 milijuna kuna. Tvrtka iz sustava Đure Đaković, Specijalna vozila s njemačkim je naručiteljem ugovorila isoporuku teretnih vagona za prijevoz kolutova lima. Vagoni bi, prema dogovoru, trebali biti isporučeni tijekom prvog polugodišta 2018. godine.

Iz Đure Đaković ističu kako su u proteklih deset godina razvijali i proizveli različite tipove teretnih vagona za zahtjevno njemačko tržište, te i novi ugovor vide kao nastavak dobre suradnje, te potvrdu njihovih aktivnosti u razvijanju novih proizvoda. Tvrtka je nedavno objavila i ugovoreni posao kojim ulazi u energetske projekte u Hrvatskoj, u koje se žele jače uključiti. Zaključen ugovor za gradnju i spajanje na mrežu Geotermalne elektrane Velika 1, te izgradnju pripadajućeg bušotinskog postrojenja i utisnog cjevovoda u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara, a posao je vrijedan 71 milijun kuna. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost