U idućih desetak dana, saznaje Poslovni dnevnik, članovima Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju konačno će biti izneseni prijedlozi reorganizacije HFP-a i nastavka privatizacije. Prijedlog priprema predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, koji je imenovan na tu dužnost prije dva mjeseca, a kako se čuje, Upravni odbor birat će između tri koncepta. Prvi koncept predviđa da Fond ostaje u današnjem djelokrugu i ostaje pravna osoba s javnim ovlastima, no mijenjali bi se modeli privatizacije. Što se djelatnosti tiče, to znači da bi Fond nastavio s upravljanjem i privatizacijom dionica i udjela te nekretnina u državnom vlasništvu, kao i vođenje upravnih postupaka i sudskih procesa, te i davanjem odštete bivšim vlasnicima, invalidima i braniteljima.

Sudjelovanje građana
Promjena privatizacijskih modela pak podrazumijevala bi da se umjesto jedina dva modela po kojima se odvijala sva dosadašnja privatizacija u Hrvatskoj (javni natječaj i dražba na burzi), a koji će egzistirati i ubuduće, uvode i zatvoreni investicijski fondovi. Njihovo je uvođenje najavljivano lani nakon afere Maestro, a predviđeno je i koalicijskim sporazumom HDZ-a i partnera. Još nije jasno hoće li biti osnivan jedan ili više ZIF-ova, a to bi trebalo ovisiti o odluci Vlade koliko će udjela u društvima privatizirati kroz taj model. U ZIF-ove bi bile unesene samo dionice tvrtki u kojima država nema većinske udjele i koje su financijski stabilne, poput primjerice Diokija, Tiska ili Podravke. Potom bi u daljnjoj fazi, kroz inicijalnu javnu ponudu udjela u ZIF-ovima, bilo omogućeno i sudjelovanje građana u tom modelu privatizacije. Javnim natječajima, uz preciznije postavljene ciljeve privatizacije, nastavilo bi se privatizirati tvrtke s većinskim udjelima. Nekretnine u tom konceptu ne bi ostale pod Fondom, već bi ih se prenijelo na Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. U drugom konceptu temeljna djelatnost Fonda proširila bi se i na restrukturiranje tvrtki iz portfelja, s tim da taj proces ne bi bio svođen na otpis dugova, što je ranije bio slučaj. Taj bi angažman podrazumijevao procjenu poslovanja pojedinog društva, uključujući i mogućnosti promjene djelatnosti, te dokapitalizacije od privatnog partnera izabranog na javnom natječaju. Kada se provede restrukturiranje i poveća vrijednost društva uslijedila bi privatizacija tvrtke. Nekretnine bi u tom konceptu bile klasificirane kao građevinska zemljišta, objekti od nacionalnog interesa, objekti koje koristi lokalna samouprava, te poljoprivredna i šumska zemljišta, a strateški bi se odredilo što s tom imovinom i kako je staviti u funkciju. Pritom ostaje riješiti i imovinske odnose i upisati RH u zemljišne knjige gdje to nije slučaj. Fond bi u tom konceptu dakle funkcionirao kao društvo za upravljanje portfeljom, s tim da bi se za razliku od društava za upravljanje investicijskim fondovima, umjesto rizicima upravljalo procesima.

Evidencija imovine
Treći koncept pak predviđa objedinjavanje pod “jednu kapu” sve državne imovine, uključujući i poljoprivredno zemljište i šume, a procjene su i da je taj koncept najsloženiji za provođenje i uključuje velik broj institucija. Velik posao koji u sva tri koncepta predstoje Fondu je i evidencija državne imovine, te rješavanje propusta iz pretvorbe kod koje velik dio imovine, nije bio unijet u elaborate i u iskaz nekretnina, a pripada Fondu. Grga Ivezić napustio je Fond s portfeljom u kojemu su bili udjeli u ukupno 881 poduzeću i nominalne vrijednosti od 17,43 milijarde kuna. Samo ime buduće institucije navodno još nije definirano, što znači i da je još moguće da se zadrži i postojeće ime jer Duvnjak u prijedlozima ne inzistira na imenu, već na promjeni sadržaja. Upućeni tvrde da će ključ za organizaciju biti kadrovsko pitanje. Duvnjak još u Fondu nije imenovao svoje suradnike, a kako se čuje, priprema i novi pravilnik o radu kako bi Fond do donošenja novih zakona mogao funkcionirati. Novi zakon o privatizaciji i zakon o HFP-u trebao bi prema izvorima Poslovnog dnevnika saborsku proceduru proći već početkom jeseni.

Duvnjak nije konzultirao Sanaderovu Radnu skupinu

Iako je nakon izbijanja afere Maestro Vlada imenovala Radnu skupinu koja je trebala osmisliti prijedlog nove organizacije i upravljanja državnom imovinom, Vedran Duvnjak kako se čuje nije konzultirao Radnu skupinu, već potpuno sam osmišljava novi koncept ustroja i rada Fonda. Za prošlog je HDZ-ova mandata, inače, u dva navrata pripremana reorganizacija HFP-a i priprema novog zakona o privatizaciji. Prvi put, nakon afere Liburnija i dolaska Grge Ivezića na čelo Fonda u ljeto 2005. godine, a potom je godinu dana kasnije, nakon afere Maestro, oformljena pri Vladi spomenuta radna skupina, koja na koncu nije ispunila zadaću.