Unska  pruga je desetljećima povezivala središnju Hrvatsku i sjeverozapadnu Bosnu s Jadranom, no od 1990. je ta prometnica zapostavljena da bi od 2010. bila i potpuno napuštena. 

I dok promet iz ostatka Hrvatske prema moru može ići i ličkom prugom, za gospodarstvo BiH je ona od egzistencijalne važnosti jer je to najkraći i najbrži put prema jadranskim lukama. Za revitalizaciju pruge su posebno zainteresirani u Zadru i novi koncesionar tamošnje luke Gaženica, kineski Luxury Real Estate.  Iz Uprave Luke Zadar su komentirali da imaju upite za terete iz/u BiH koje nažalost ne mogu trenutno organizirati, tako da su zainteresirani da se ova pruga što prije obnovi.

Kako pojašnjavaju u HŽ Infrastrukturi (HŽI), radi se o vrlo kompleksnom problemu jer pruga na sedam mjesta prelazi međudržavnu granicu, a na njoj postoje tri upravitelja željezničke infrastrukture: Željeznice Republike Srpske, Željeznice Federacije BiH i HŽ infrastruktura.  "Pod unskom prugom podrazumijeva se dionica Novi Grad (Bosanski Novi) – Knin ukupne dužine 177,9 km, od čega kroz BiH prolazi 119,44 km, kroz Hrvatsku 59 km. ", kažu u HŽI-ju kojem je na čelu Ivan Kršić.

Podsjećaju da su inicijativu o revitalizaciji unske pruge u svibnju 2017. pokrenuli resorni ministri Hrvatske i BiH. "Ulaganja u unsku prugu razmatrat će se sukladno rezultatima analize trenutačnog stanja i detaljnog elaborata. Na strani Hrvatske osnovana je radna grupa koju sačinjavaju predstavnici HGK, HŽI-ja i resornog ministarstva. Isto tako su zastupljeni i predstavnici Luka Zadar, Šibenik i Split. Radna grupa će pripremiti podloge potrebne za nominiranje financiranja izrade dokumentacije, potrebne za revitalizaciju pruge, iz fondova EU", kažu u HŽ-u.

Iz HŽI-ja pojašnjavaju da je na teritoriju Hrvatske pruga u vrlo lošem stanju i nije osposobljena za promet. Osim lošeg građevinskog stanja (kolosijeci, usjeci, odvodnja), u potpunosti je uništen sustav signalizacije i sustav električne vuče vlakova.

Po pitanju mogućnosti da se u sufinanciranje obnove pruge uključi privatni investitor poput koncesionara Gaženice, u HŽI-ju kažu da u dosadašnjoj praksi nisu imali primjer da privatni investitor financira obnovu /gradnju pojedine željezničke pruge. "Svi kontakti s investitorima svodili su se na financijsku  participaciju, prvenstveno lokalnih zajednica, pri izgradnji pojedinih stajališta i uređenje cestovnih prijelaza", ističu u HŽ Infrastrukturi.