Nakon što se zbog bojazni da bi američko-izraelski napad na Iran mogao izazvati trajnije poremećaje opskrbe u ovaj tjedan ušlo s cijenom nafte koja je premašila sto dolara po barelu, u utorak su smjer tržišta obilježili izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o skorom završetku rata i sastanak ministara financija skupine G-7 na kojemu se razmatralo pitanje značajnih oslobađanja nafte iz strateških rezervi.

Cijena Brent nafte pala je na oko 90 dolara. No, glede rata i njegova trajanja iz Irana su na Trumpove poruke odgovorili da će oni “odrediti kraj rata” te da Teheran neće dopustiti izvoz “ni jedne litre nafte” iz regije ako se američki i izraelski napadi nastave. Isto tako, iz SAD-a je nagoviještena mogućnost ublažavanja sankcija vezanih uz rusku naftu dok se ne vrati protok nafte kroz Hormuški tjesnac.

Međutim, ističući da je Rusija dosad relativno učinkovito zaobilazila sankcije, dio analitičara smatra da to ne bi značajnije povećalo ponudu na koju su recentno utjecale obustave proizvodnje u više zemalja u toj regiji (Irak, Kuvajt, UAE, Saudijska Arabija).

Tako su se među analitičarima mogle čuti ocjene da su u ponedjeljak tržišta pretjerano reagirala u smjeru rasta cijena, kao i da su dan poslije pretjerano reagirali u padu cijene. “Trumpove riječi neće biti dovoljne. U konačnici, tržište će morati vidjeti nastavak protoka nafte kroz Hormuški tjesnac kako bi održalo niže cijene nafte. U protivnom, malo je vjerojatno da smo već vidjeli vrhunce”, ističe se u komentaru ING Thinka.

Amortiziranje pritisaka

U vezi s aktualnim potresima na globalnom tržištu i premijer Andrej Plenković jučer je ponovio kako se računa da će se u slučaju da sukob na Bliskom istoku ne potraje predugo situacija smiriti. Nadamo se da će tako i biti, kaže. Međutim, Vlada se u međuvremenu do daljnjega odlučila amortizirati pritiske administrativnim određivanjem najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata i intervencijom u sustav trošarina. Prvo dvotjedno obračunsko razdoblje s tako ograničenim maloprodajnim cijenama stupilo je na snagu već jučer pa je izvjesno i da barem će barem s osnove cijena goriva za kućanstva stopa inflacije za ožujak biti pod manjim pritiskom nego što bi to bilo bez intervencije.

Tim putem krenule su već i neke druge zemlje, među kojima i dvije susjedne u kojima je pitanje cijena trenutačno dodatno politički osjetljivo zbog skorih parlamentarnih izbora. I u Mađarskoj su tako od jučer na snazi ograničenja cijena benzina i dizela na benzinskim postajama, a tamošnja vlada postavila ih je na razinu istovjetnu onoj u Hrvatskoj – 1,5 eura za eurosuper i 1,55 za dizel. Pritom je Vlada Viktora Orbana, kao i prije četiri godine, primjenu tako ograničenih cijena limitirala samo na vozila s mađarskim registarskim oznakama i registracijskim dokumentima, a u cilju osiguranja odgovarajuće opskrbe najavila je i posezanje u strateške rezerve nafte.

Slovenska vlada u ponedjeljak je posebnom uredbom naložila osnivanje kriznog tima za praćenje stanja na energetskim tržištima, proglasivši zasad nižu razinu rizika u opskrbi energijom i ocjenjujući da izravni poremećaji u opskrbi plinom trenutačno nisu vjerojatni. Istodobno, zbog zaoštravanja stanja na međunarodnim tržištima snizila je trošarine na naftne derivate te tamošnje cijene goriva od jučer iznose 1,466 eura za bezolovni benzin, a za dizel 1,528 eura.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Oporezivanje ekstraprofita

U Italiji pak razmatraju smanjenje trošarina aktiviranjem tzv. mobilnih trošarina za gorivo. U tu svrhu poslužili bi veći od očekivanih prihodi od poreza na dodanu vrijednost, koji su dijelom potaknuti i rastućim cijenama goriva. U javnosti se spominje i mogućnost dodatnog oporezivanja energetskih tvrtki koje ostvaruju ekstraprofite na spekulacijama. Tamošnja asocijacija koja zastupa interese obrtnika te malih i mikropoduzeća procijenila je da bi viši računi za energiju povezani sa sukobom na Bliskom istoku tvrtke mogli stajati desetak milijardi eura.

Istodobno, intervencije u trošarine nisu u fokusu, primjerice, u Njemačkoj, ali zbog visokih troškova energenata, rastućih cijena i poremećaja u lancu opskrbe rastu bojazni za gospodarski rast, rastuću inflaciju i dodatnu investicijsku neizvjesnost. U svakom slučaju, u Europskoj uniji ponovno se pojačano razmatraju scenariji jačanja inflacijskih pritisaka, uz sve češće spominjanje i prijetnje stagflacije. Sve u svemu, kako stvari stoje, i ove godine u Hrvatskoj su značajni rizici da se ne ostvare projekcije o usporavanju inflacije, za koju se računalo da bi napokon trebala pasti ispod tri posto.