Poduzetnici na pomolu imaju novi problem: unatoč prvoklasnim grancijama Hamaga male i srednje tvrtke žale se da bankari sve teže odobravaju kredite, posebno one s duljim rokovima povrata.

S obzirom na budžetska ograničenja i zahtjeve za štednjom iz Bruxellesa, jasno je da je kapacitet za snažnije pokretanje kreditiranja ograničen pa se ozbiljno razmišlja o angažmanu europskog novca kojim bi se formirala garancijska shema koju koordinira Hrvatska narodna banka.Budući da su nacionalni napori, uključujući i Hamag, limitirani proračunom, a u pravilu najveće potrebe za poticanjem malog poduzetništva imaju one zemlje s najvećim najvećim manjkovima u državnoj blagajni, preostaje opcija sredstava iz fondova. Europska investicijska banka (EIB) stoga gura projekt da se novac koji se realno neće povući iz strukturnih fondova posluži kao garancijska shema za malo i srednje poduzetništvo, umjesto da stoji na računu.

Radi se o iznosu koji je guverner Boris Vujčić na radnom ručku s poslodavcima procijenio između 200 i 250 milijuna eura, a na tu temu se u ponedjeljak održava stručna konferencija u HNB-u. "Banke su nesklone riziku, SME segmentu nedostaje kapitala pa je ideja olakšati pristup financiranju", kaže visoki izvor iz HNB-a. Inicijalni razgovori s bankama i ministarstvima su obavljeni, a banke su pokazale interes. Razmatra se nekoliko modela kako bi garancijska shema izgledala, jedna opcija je i sekuritizacija novih kredita. "Ideja je da banke dobiju kapitalno olakšanje, drugim riječima da im 'ne smetamo' svojim mjerama", ističe naš sugovornik dodajući HNB pokušava podići svijest o potrebi garancijskog fonda za domaće gospodarstvo. Kao nepremostiva zapreka tu bi se moglo pokazati političko kalkuliranje, dodaje naš sugovornik. Bez obzira da iskustva svih zemalja članica pokazuju da se novac u pravilu nikad ne iskoristi u potpunosti, to treba i politički priznati. Pravilo 'n plus 3', odnosno da se novac može koristiti u godini potpisa ugovora i još tri godine, dodatno otežava ocjene o (ne)iskorištenosti alokacije. U resornom ministarstvu za europske fondove Branka Grčića zasad o tome ni ne razmišljaju.

"Alokacija za potrebe financijskih instrumenata za Hrvatsku iz strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) još se utvrđuje. Trenutne procjene govore o najmanje 400 milijuna eura koji će se uložiti prije svega u područje poduzetništva i energetske učinkovitosti, no konačni iznos bit će definiran nakon što sve analize budu gotove, a to je do kraja ove godine", kažu iz Ministarstva. Poticanje gospodarstva u međuvremenu je na nacionalnom proračunu. Hrvatska agencije za malo gospodarstvo i investicije u prošloj je godini izdala 70 posto više jamstava vrijednih gotovo pola milijarde kuna iza kojih stoji Republika Hrvatska, no u bankama raste zabrinutost za naplatu. Takav stav ne čudi u uvjetima kad je manjak opće države na kraju 2013. dosegnuo 21 milijardu kuna. Premda iz banaka i Hamaga službeno poručuju da im je suradnja besprijekorna, neformalno se u bankarskim krugovima može čuti da je sve više slučajeva da država osporava naplatu izdanih jamstva. "Jamstva Hamaga predstavljaju prvoklasno jamstvo za poslovne banke jer jamče isplatu neotplaćenog dijela glavnice u roku 30 dana od datuma podnošenja zahtjeva za isplatom", kaže prvi čovjek Agencije Darko Liović.

Napominje da "nema nikakvih naznaka da je došlo do izmjena u bankarskoj praksi oko odobravanja kredita uz jamstva". "Sva jamstva koje je Hamag Invest izdao od sredine 2012. bankama s kojima je potpisan "Sporazum o suradnji i izdavanju jamstva na prvi poziv" predstavljaju neopozivu obvezu Agencije u slučaju da se jamstvo aktivira pa prema tomu nije moguće niti na koji način "izbjeći" obvezu isplate po jamstvu", decidirano kaže Liović. Kad je riječ o jamstvima prije sredine 2012.  stvar je malo drugačija jer se ne radi bezuvjetnim garancijama i banke moraju ispuniti određene uvjete prije nego državi podnesu račun. "Ukoliko banke prilikom aktivacije takvih starih jamstava ne izvrše sve obveze iz starih ugovora, tada Hamag ne vrši isplatu jer su prekršene odredbe", napominje Liović. Prošle godine država je za neurednu otplatu poduzetnika čije je kredite garantirala iz proračuna isplatila 23 milijuna kuna, a u 2012. 17 milijuna.