Dvije godine nakon što je prvi put ozbiljno najavljeno pokretanje projekta gradnje najveće solarne elektrane na području golemog odlagališta fosfata u Kutini, koje je pod upravljanjem privatne tvrtke De-Fos, a konačno je pokrenut i prvi konkretan korak za njegovu realizaciju. Vlasnik De-Fos-a Anto Marković i Končar Obnovljivi izvori, tvrtka-kći zagrebačke Končar Elektroindustrije, predali su Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije zahtjev za ocjenu potrebe procjene utjecaja na okoliš solarne elektrane Deponija fosfogipsa. Projekt se realizira preko njihove zajedničke tvrtke SE Deponija fosfogipsa, u kojoj je većinski vlasnik Končar Obnovljivi izvori, a na čelu tvrtke je Ivo Čović, nekadašnji predsjednik Uprave HEP-a i, među ostalim, Zagrebačkog holdinga.

Belgijski uzor

Prema dokumentaciji, koju je Ministarstvo zaštite okoliša upravo stavilo u javnu raspravu, planirana je izgradnja neintegrirane sunčane elektrane priključne snage 80 megavata, što je neznatno manje nego se prvotno, kada se u javnost tek probila informacija o ovoj ideji, bilo spominjalo. Solarna elektrana planirana je na prostoru na kojemu je nekada bio pogon za proizvodnju fosforne kiseline, koje je u rad pušteno, prema podacima iz dokumentacije, 1983., a bilo je u pogonu do 2009. Riječ je o površinskom odlagalištu s površinom dna od oko 150 hektara zemljanih nasipa, a sastoji se od četiri kazete, koje su međusobno odvojene pregradnim nasipima. Gradnja se planira na tri kazete, a pod fotonaponskim modulima bila bi površina od oko 424 tisuće četvornih metara.

Kako više nema proizvodnje, na području deponija se ne skupljaju nove količine otpada, no postojeće količine su značajne, procjenjuje se oko 8,5 milijuna tona. U samom prijedlogu projekta ne spominju se procjene vrijednosti te investicije, no neslužbeno se čuje kako se radi o financijskom pothvatu od oko 60 milijuna eura, koji će najvećim dijelom osigurati jači partner Končar OI.

Ideju o solarnom parku na području zatvorenog odlagališta Ivo Čović svojedobno je opisao kao rješenje koje se sve više smatra poželjnim, budući da zelene i zdrave površine ostavlja za javne i druge potrebe. Kao primjer istican je slučaj belgijskog Jan de Nula, koji je upravo na prostoru deponija fosfogipsa izgradio solarni park snage 15 megavata, na lokaciji nadomak stambenog naselja, te je osiguralo zelenu energiju za oko četiri tisuće kućanstava.

Taj slučaj istican je s nadom da će lokalnom stanovništvu u Kutini biti ohrabrenje da prihvate ovakav projekt i na svom terenu. Uvjereni su da bi se izgradnjom solarnog parka značajno smanjio rizik od velikih nesreća zbog predviđene odvodnje oborinskih voda s fotonaponskih modula izravno u okoliš i bez kontakta s otpadom. Sunčana elektrana bila bi, ističu u prijedlogu projekta, potpuno usklađena s postojećom funkcijom odlagališta, doprinosila bi samoodrživosti odlagališta pokrivanjem potrošnje električne energije vlastitom proizvodnjom.

Uz Lonjsko polje

No, kako se deponij nalazi tik uz Park prirode Lonjsko polje, lokalna zajednica podijeljena je i suzdržana oko mogućnosti realizacije ovog projekta. U zahtjevu koji je predan Ministarstvu zaštite okoliša, navodi se kako je lokacija u prostornoj dokumentaciji definirana kao odlagalište neopasnog proizvodnog otpada, kao i da su uvjeti za gradnju solarnih elektrana propisani za lokacije izvan naselja, unutar građevinskih područja gospodarske namjene. Investitor se poziva i na zakon o prostornom uređenju, koji predviđa mogućnost gradnje sunčanih elektrana i na površinama odlagališta otpada.

I gradonačelnik Kutine Zlatko Babić oprezan je u ocjeni projekta.

“Najprije je potrebno pristupiti sanaciji zatvorenog deponija, dakle za očekivati je najprije dokumentaciju za zatvaranje deponija, a nakon toga daljnje postupke za stavljanje u funkciju”, kratko je u ponedjeljak prokomentirao Babić. Slična razmišljanja imaju i u Petrokemiji, u kojoj su i ranije isticali da takav pothvat iziskuje golema ulaganja, što je bio i razlog zašto su PPD i Ina svojedobno, kada su od države preuzimali većinski udjel u Petrokemiji, uvjetovali taj postupak izdvajanjem iz Petrokemije, kako bi izbjegli trošak tada procjenjivan i na više od 200 milijuna kuna.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Tim više bilo je i čudno da se za kupnju tvrtke na koju je bio prebačen taj teret odlučio lokalni poduzetnik koji nema toliku financijsku snagu da može pokriti trošak saniranja projekta. Marković se prije godinu dana, podsjetimo, našao istrazi koju je zbog sumnji u krivotvorenje dokumentacije za povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti radi sanacije oštećenja na elektroenergetskoj mreži tvrtke De-Fos protiv njega pokrenuo Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu. Slučaj još nije riješen, no u Končaru imaju povjerenje u svog partnera, kao i u ispravnost projekta, koji najprije mora dobiti zeleno svjetlo za procjene utjecaja na okoliš. Javna rasprava otvorena je 30 dana.