Unatoč udarima na profit diljem regije zbog konverzije švicarca, ali i tektonskim promjenama koje donosi digitalno doba, poslovanje s građanima i dalje je vrlo profitabilan biznis za banke, otkriva Peter Bosek, član Uprave Erste grupe za poslovanje s građanima. "Ako me pitate o konkurenciji, nisam zabrinut zbog banaka poput Unicredita već kompanija poput Facebooka i Applea jer nam prijeti da izgubimo kontakt s klijentima", kaže.

Digitalna transformacija prisiljava banke da odu korak dalje od diskusije koliko je poslovnica poželjno imati. Poslovni modeli moraju se prilagođavati jer se očekivanja dramatično mijenjaju, pa nemamo više luksuz čekati na klijente u poslovnicama", rekao je Bosek novinarima u Beču, prilikom čega smo ga zamolili da prokomentira aktualna zbivanja u Hrvatskoj.

Retail segment obilježila je prisilna konverzija kredita u švicarskom franku u 2015. Hoće li gubici utjecati na promjenu poslovnog modela Erstea i pristupa u Hrvatskoj?
U trećem kvartalu objavili smo 145 milijuna eura gubitaka zbog konverzije. Nisam siguran hoće li Hrvatska biti profitabilna ove godine, no to je bio jednokratni efekt. Unatoč konverziji, iznimno smo zadovoljni poslovanjem u Hrvatskoj, posebno u ekonomskom okružju. Imamo dobar svjež brend, klijente i tržišni udio te nemamo potrebe išta mijenjati u poslovnom modelu. Pitanje je što će se događati s konvertiranim kreditima u budućnosti jer ti krediti i dalje nisu u kunama već u eurima, odnosno u stranoj valuti. Tu odluku o konverziji donijeli su političari, što god se dalje događalo, oni su odgovorni za to.

Zamjetan je rast kredita u kunama, dijelom i zahvaljujući konverziji. Očekujete li snažniji porast tog portfelja, posebno stambenih kredita?
Očekujemo rast, ali umjeren. Naravno, najavljene dugoročne kunske repo aukcije HNB-a bit će potpora kunskim kreditima jer nam omogućavaju refinanciranje u lokalnoj valuti. U ovom bi trenutku bum, pod kojim smatram dvoznamenkaste stope rasta, bio iznenađenje i moj je osjećaj da se on neće dogoditi.

Žučna je rasprava o promjeni monetarne politike, mnogi upozoravaju na to da je ugrožena neovisnost HNB-a. Glavni ekonomist UniCredita Erik Nielsen rekao je da bi u tom slučaju upozorio ulagače da ne investiraju u Hrvatsku. Boji li se Erste grupa promjena monetarne politike i što bi u tom slučaju učinila?
Kredibilitet i neovisnost središnjih banaka danas su općenito u teškom razdoblju. Mjere diljem Europe dobro su funkcionirale na početku krize, ali sve više gube zamah. Pitanje je kako možemo utjecati na rast i razvoj. Središnje banke mogu snižavati kratkoročne kamate, ali ne mogu puno utjecati na dugoročne kamate, a hipotekarni su krediti, primjerice, izravno povezani s potezima središnjih banaka. Mislim da je tu riječ prije svega o potrebi mijenjanja mentalnog sklopa ljudi diljem Europe. Umjesto diranja u monetarnu politiku, treba poticati razvoj poduzetničkog duha, da ljudi što više stvaraju i pokreću nove poslove i vrijednosti. Pa, ovo je danas najbolja regija (CEE, op.a.) u Europi za biti poduzetnikom.

Kakva su vam očekivanja s obzirom na slabe prognoze rasta u Hrvatskoj?
Situacija je takva kakva jest. Banke mogu samo djelomice utjecati na rast kreditiranjem korporativnog sektora. Posebno se to odnosi na mikrokreditiranje manjih tvrtki, koje imaju nemaju pristup i mogućnost financiranja na tržištu kapitala. Kad je retail u pitanju, jedino što banka zapravo može učiniti jest biti potpora svojim klijentima dobrom i kvalitetnom uslugom.