Mjesecima nakon što su iz prosperiteta zaplovili u krizu, domaći menadžeri za opstanak kompanija kojima su na čelu i dalje se svakodnevno bore. Iako se stječe dojam da je gotovo čitav privatni sektor smanjio plaće, mnogim kompanijama to je zadnja opcija. No rezanje svih troškova, od smanjivanja zaliha preko kreditiranja kupaca do troškova voznog parka i službenih telefona, prvo je došlo na red. U naftnoj kompaniji Ini, prema riječima glavnoga izvršnog direktora Bojana Milkovića, implementiran je plan stroge štednje u sljedeće dvije godine. Do kraja ove godine uštedjet će se oko 60 milijuna kuna, no plaće radnicima regulirane kolektivnim ugovorom neće se dirati.

Udar sa svih strana
Turizam, koji će očito ove godine ipak uspjeti spasiti državne financije, sam je sebi bio veća prijetnja nego pad gostiju izazvan krizom. To je, kažu u Maistri (dijelu Adris grupe orijentirane na turizam), posljedica panike koja je hotelijere i turističke radnike natjerala na smanjivanje cijena, što je rezultiralo dampingom i nelojalnom konkurencijom. Iako se neće svi složiti, u Maistri tvrde da su efekti takvih poteza kratkoročno upitni, a dugoročno donose štetu čitavom sektoru. Izvoznike je pak, kaže prvi čovjek Pastor grupe Domagoj Ivan Milošević, osim pada izvoznih narudžbi pogodilo i smanjenje vrijednosti nekih stranih valuta zbog čega su ostvarili gubitke po osnovi tečajnih razlika.

Strategija za spas
U pivarskoj industriji, kao i većini realnog sektora, najveći problem predstavlja nelikvidnost. Karlovačka pivovara, kaže predsjednica Uprave Monique Peters, unatoč krizi uspjela je povećati tržišni udio, no samo zbog povećavanja efikasnosti poslovanja. Što bezbolniji izlazak iz krize u toj Heinekenovoj podružnici tražili su u smanjivanju budžeta, ograničavanju potrošnje, opreznijim upravljanjem gotovinom, ali i u odustajanju od planiranih investicija. O odustanku od investicija, što kratkoročno može donijeti uštede, no u dugom roku usporiti razvoj kompanija i gospodarstva, razmišljaju i u T-HT-u. No kako kaže direktorica korporativnih komunikacija i odnosa s investitorima Erika Kašpar, na taj ih potez sili država uvođenjem nameta na mobilnu telefoniju čime je natjerala operatere da državi pomognu puniti proračun. No kad je riječ o ponašanju države u proteklih nekoliko mjeseci, naši sugovornici uglavnom nemaju lijepe riječi. Država im je, kaže, više odmogla nego pomogla, od novih nameta, dizanja PDV-a preko donošenja kriznog poreza pa do zabrane rada trgovina nedjeljom. Nitko ne spominje uspjeh Vladinih antirecesijskih mjera, poduzetnicima one nisu donijele nikakvo olakšanje u krizi. Turistički radnici upozoravaju da su neki strani konkurenti smanjili stopu PDV-a, a proizvođači da je na već smanjene plaće država radnicima dodatno srezala primanja zbog harača, a skraćivanje rokova plaćanja na 60 dana ostaje utopija. O tome kako manevriraju kroz krizu, s kojim se problemima susreću te bi li neke poteze danas drukčije povukli, pitali smo neke od domaćih menadžera.

Bojan Milković, glavni izvršni direktor Ine
‘Strogom štednjom došli smo do 60 milijuna kuna’
Ina, koju je kriza pogodila u toj mjeri da svojem suvlasniku državi duguje navodno dvije milijarde kuna za poreze, kriznim je planom uvela štednju. “Inin menadžment uveo je ozbiljne i stroge mjere smanjenja operativnih troškova do kraja godine s posebnim zadatkom značajnijega kontinuiranog smanjenja troškova u sljedeće dvije godine”, kaže glavni izvršni direktor Ine Bojan Milković. Rezultat je, kaže, smanjenje “operativnih troškova za 60 milijuna kuna na razini korporativnih funkcija”. Unatoč strogoj štednji Ina, za razliku od većeg dijela realnog sektora, plaće nije dirala. Štoviše, zbog kolektivnog ugovora i odredbi usklađivanja s rastom BDP-a iz 2008. Ina je trebala za 2,4% veće plaće izdvojiti 35 mil. kuna od čega se na pritisak države odustalo. Kao najveći krizni faktor za Inu Milković ističe nelikvidnost. “To se odnosi općenito na stanje u gospodarstvu. Gotovo svim tvrtkama treba financijska injekcija kako bi se prekinuo začarani krug. Sukladno mogućnostima za generiranje novca za investicije koje su sužene razumljivo je da radimo popis prioriteta i revidiramo investicije”, kaže on.

Monique Peters, predsjednica Uprave Karlovačke pivovare
‘Unatoč krizi ojačali smo poziciju i povećali svoj tržišni udio’
Karlovačka pivovara, lokalna podružnica Heinekenove grupacije, na čelu s Monique Peters dosadašnji tijek krize prebrodila je bez pada tržišnog udjela. “Ojačali smo svoju poziciju i tržišni udio u šest mjeseci povećali na 23,4 posto”, kaže Peters. Kompanija je, dodaje, imala razvijen plan djelovanja u krizi, a konstantno se prate realni kao i potencijalni utjecaji recesije. “Predviđamo i prilagođavamo se tržištu koje se neprestano mijenja”, ističe Peters. Ipak, na pitanje bi li ijedan potez povučen tijekom krize promijenila, Peters kaže: “Kao odgovorna kompanija odabrali smo proaktivan pristup kako bismo osigurali održivost poslovanjem tvrtke i radne snage. Na isti bismo se način ponašali i u slučaju da se ponovno nađemo u istoj situaciji”. To konkretno znači da bi se išlo na smanjenje budžeta, ograničavanje potrošnje, opreznije upravljanje gotovinom, te odustajanje od dodatnih ulaganja i fokusiranje na prioritetne projekte. “Nije bilo smanjivanja plaća zaposlenima zbog krize”, ističe prva žena Karlovačke pivovare. Najvećim problemom smatra nelikvidnost jer je “ključan rizik u tome što mjere koje se poduzimaju mogu dovesti do smanjenja kupovne moći i mogućnosti ulaganja industrije”. No za razliku od većine menadžera, Peters ulogu države u krizi ocjenjuje diplomatski. “Odluke koje se donose moraju uzimati u obzir mogućnost provedbe i njihov utjecaj. Neke su se mjere morale donijeti i Karlovačka pivovara je s njima suglasna.”

Kristijan Šustar, predsjednik Uprave Maistre
‘Nismo podlegli panici, nego uložili u marketing’
Najvažnija krizna lekcija za rovinjsku Maistru bila je panika. “Ne podliježući psihologiji panike, na vrijeme smo detektirali područja koja treba prilagodili pa smo znatno pojačali marketinške i prodajne aktivnosti što je rezultiralo jačim prodorom na nova tržišta”, kažu u Maistri. “Najopasniji potez u trenucima krize je panika koja je zahvatila mnoge hotelijere, posebno u predsezoni. Situacija kasnog bukinga i strah od praznih postelja rezultirala je dampingom, nelojalnom konkurencijom te neselektivnim potezima u prodajnim i internim troškovnim odnosima.” Takvi potezi, smatraju, imaju upitne kratkoročne efekte, a dugoročno su u pravilu štetni. Broj zaposlenika nisu dirali. “Osigurali smo stabilnost poslovanja, ali nismo reducirali prava i primanja zaposlenh”, ističu. “Kad se osvrnemo na 2009., teško je reći koji bi potez bilo opravdano mijenjati”, kažu. Maistri su glavni izazovi pravovremena i kvalitetna priprema za nadolazeću godinu koja bi za turizam mogla biti i teža od ove. “Cilj je repozicionirati destinaciju te širiti bazu partnera na one koji se bave luksuznim turizmom”, zaključuju u Maistri.

Erika Kašpar, direktorica sektora za korporativne komunikacije T-HT-a
‘Nametnuto nam je da punjenjem proračuna pomognemo državi’
“Uvođenjem 6-postotne naknade na osnovne usluge u mobilnoj telefoniji operaterima je u ovoj krizi nametnuta zadaća da punjenjem proračuna pomognu državi”, kaže direktorica korporativnih komunikacija i odnosa s investitorima T-HT-a Erika Kašpar. Zbog tog nameta, kaže, T-HT je prisiljen preispitati planirane investicije. Osim konkretne “odmoći” države, krizu su u domaćem telekomu osjetili najviše kroz usporenu naplatu potraživanja i slabljenje kupovne moći, što je promijenilo navike korisnika. “Kao najveći krizni faktor izdvojili bismo bilo koji faktor na koji tvrtka nema utjecaja poput administrativnih poteza koji mogu znatno utjecati na poslovanje”, kaže Kašpar. T-HT je, dodaje, zbog planiranja izbjegao smanjivanje plaća radnicima te menadžerima. “U srpnju smo proveli reorganizaciju kojom je smanjen broj menadžerskih pozicija za oko 30 posto”, ističe Kašpar. Kompanija, dodaje, bez obzira na krizu, kao odgovor na različite tržišne izazove trajno provodi mjere povećanja učinkovitosti poslovanja i prilagođava proizvode i usluge. Na pitanje koje bi poteze drukčije povukli da se dogodi nova kriza, Kašpar kaže: “Odluke drugih ne možemo mijenjati, a poslovanje T-HT-a temeljimo na stalnom preispitivanju tržišnih okolnosti i potreba korisnika te ostajemo usmjereni na kvalitetu usluga, razvoj, inovacije i učinkovitost.”

Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastora
‘Uz pad izvoza gubili smo i na razlikama tečaja’
Tvrtka Pastor, proizvođač opreme za protupožarnu zaštitu, glavni udar krize osjetila je na tržištima Rusije, Srbije i Rumunjske, čije su valute deprecirale pa su te države zabilježile velik gubitak na tečajevima, ističe direktor Domagoj Ivan Milošević. “Nažalost, plaće su smanjivane između 10 i 20% , najviše u proizvodnji. Upravi su smanjene za 15%”, kaže Milošević. Pastor je među prvima u travnju uveo neradni petak. Na državnu se pomoć nije mogao osloniti jer je, nakon rezanja plaća, država “haračem” dodatno smanjila plaće. Ipak, Milošević izdvaja pozitivnu ulogu HBOR-a koji je “pribavio sredstva i uveo nove programe za izvoznike”. Zato u Sloveniji koriste mogućnost neradnog petka, a dio zaposlenika privremeno je poslano na burzu bez troška uz uvjet ponovnog zaposlenja unutar godine dana. “U Srbiji su dvije tvrtke dobile kredite pod posebnim uvjetima jer srpska vlada subvencionira kamate, smanjili smo broj zaposlenih uz minimalne troškove zbog fleksibilnog zakona o radu”, kaže.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Andreja Gazdek, direktorica projekata Phoenix grupe
‘Država je odmogla svima osim bankama’
“Kriza je dijelove Phoenix grupe različito pogodila, u turizmu smo ulagali u povećanje kvalitete uz zadržavanje cijena pa krajem godine očekujemo četiri zvjezdice. Koncept je dao rezultate, ove godine prihodi su rasli za sedam posto”, kaže Andreja Gazdek. No trgovina namještajem je u pravoj krizi. Zatvorili su nerentabilne trgovine i smanjili troškove. Razinu plaća uspjeli su očuvati optimiziranjem broja zaposlenih. “Domaća kriza uvelike je nastala zbog koncepta varanja, a ne stvaranja. Prodali smo sve vrijedno, zadužili se koliko su nam dali i prestali smo stvarati. Banke su po uzoru na vlast toliko digle kamate da ih nijedno gospodarstvo ne može servisirati. Hrvatski poduzetnik?je nekonkurentan onome iz svijeta koji plaća i do deset puta nižu kamatu”, ističe. Na pitanje koliko im je država u krizi pomogla, Gazdek kaže: “Država?vuče pogrešne poteze, samo?je uvela nove?namete.?Nije?učinila ništa da poveća BDP, a pogrešnim potezima je produbila krizu. Svima je odmogla. Iznimka su banke.”