Umirovljeničko ‘proljeće’ u Europi: Raste nezadovoljstvo starijih

Autor: Poslovni.hr , 26. svibanj 2023. u 13:25
Foto: Pixabay

U pojedinim europskim zemljama oni se događaju sporadično i ovisno o situaciji, ponegdje su oni konstantni do ispunjenja zahtjeva, dok su u drugim državama prosvjedi samo u najavi.

Položaj umirovljenika, koliko god se to čini drugačije, nije povoljan gotovo nigdje u Europi. No, niti standard nije svugdje isti, pa se umirovljenici imaju zbog čega žaliti. Ponegdje prigovori prerastaju i u prosvjede te druge žestoke akcije. U pojedinim europskim zemljama oni se događaju sporadično i ovisno o situaciji, ponegdje su oni konstantni do ispunjenja zahtjeva, dok su u drugim državama prosvjedi samo u najavi. Portal Mirovina istražio je  gdje su i zbog čega prosvjedi već održani, ali i gdje se planiraju i s kojim ciljem. Važno je spomenuti kako je u centru ovih zbivanja i Hrvatska, stoga ćemo najprije započeti s njom.

Hrvatska

Kada je ministar financija Marko Primorac na Praznik rada otkrio da Vlada ide u provedbu takozvanog šestog kruga porezne reforme, jedna od prvih reakcija umirovljeničkih udruga bio je poziv na prosvjed. Naime, reformom je predviđeno smanjenje mirovinskih doprinosa osiguranicima s nižim primanjima kako bi im se povećale plaće već od 1. siječnja sljedeće godine.

Mnogi strahuju kako će to dovesti do smanjenja sadašnjih, ali i budućih mirovina. Premijer Andrej Plenković nastojao je umiriti javnost ističući kako će država iz proračuna nadoknaditi razliku potrebnu za isplatu mirovina u postojećim iznosima, što zapravo već i čini, Ali, sad će upliv državnih sredstava u mirovinski sustav biti još veći, čega se pribojava oporba i dio ekonomista.

“Primorac je proglasio rat radnicima i umirovljenicima. Naravno da neće dirati drugi stup i da udara na prvi stup koji je temelj u cijeloj Europskoj uniji. Ono što on najavljuje može samo koristiti poslodavcima dugotrajno, ne radnicima, a pogotovo ne umirovljenicima. Ovo je otvoren poziv radnicima i umirovljenicima da se udruže i idu na ulice. Ova njegova ideja o smanjivanju doprinosa za prvi mirovinski stup, načeta još 2002. za vrijeme vlade Račana, Vidovićevim doprinosom, jednostavno ne smije proći. Ljudi su spremni ići na cestu. Pun im je kufer”, upozorila je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović dodavši da bi se potencijalni prosvjedi mogli održati najkasnije ujesen.

Ipak, sve ovisi o nacrtu reforme, koji, iako je najavljen prije gotovo mjesec dana, nije predstavljen javnosti sve do danas. Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske nedavno su u svom otvorenom pismu premijeru naveli još zahtjeva koji nisu riješeni, što bi također mogao biti motiv za održavanje prosvjeda.

Posljednja velika umirovljenička akcija u Hrvatskoj bila je referendum “67 je previše”, na kojem su sindikalne središnjice, potaknute reakcijom Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske, 2019. godine prikupile 748.624 potpisa protiv povećanja dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina. U listopadu iste godine Sindikat umirovljenika Hrvatske održao je prosvjedni skup na Markovu trgu, gdje su Vladi uručili prosvjedno pismo u kojem su zatražili povećanje cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Francuska

Da prosvjedi mogu biti dugi, mukotrpni i na kraju ne polučiti nikakav rezultat, dokazuje nam slučaj iz Francuske. Tamošnji predsjednik Emmanuel Macron je iz trećeg pokušaja uspio “progurat” mirovinsku reformu kojom je povećana dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine. Time je mirovinskom sustavu osigurao priljev dodatnih 17,7 milijuna eura iz doprinosa godišnje.

Najavio je i skoro povećanje mirovina za 600 eura, no Francuze to nije zanimalo. Prosvjedi koji su trajali praktički od početka ove godine pa sve do travnja bili su žestoki. Česti sukobi prosvjednika i policije, uz uništavanje imovine što uključuje i omiljeni Macronov restoran ovog puta nisu bili dovoljan razlog da Macron odustane.

Štoviše, kako bi izbjegao mogućnost da mu parlament odbaci reformu, odlučio ju je direktno poslati Ustavnom vijeću na odlučivanje, što je dodatno razbjesnilo desetke tisuća ljudi na ulicama. Zbog prosvjeda nisu radile škole, benzinske postaje, transport i druge vitalne grane gospodarstva.

Sve se smirilo tek nakon 16. travnja, kad je Ustavno vijeće prihvatilo reformu, uz manje izmjene, a Macron potpisao zakon kojim osigurava njeno provođenje.

Češka

Iz istog razloga kao i u Francuskoj, podizanja dobi za odlazak u mirovinu, prosvjedovali su i Česi. No, za razliku od Macrona, češka vlada nastoji riješiti proračunski deficit pomicanjem dobi za umirovljenje za čak četiri godine, sa 64 na 68 godina.

Uz to, spominjalo se i ograničenje stope usklađivanja mirovina, a odluka bi trebala biti donesena do kraja ove godine.

Slovenija

Jednom mjesečno, od siječnja naovamo, nekoliko desetaka tisuća slovenskih umirovljenika okuplja se u Ljubljani na takozvanim Sveslovenskim shodovima, odnosno prosvjedima za poboljšanje umirovljeničkih prava.

U međuvremenu, ti su se prosvjedi pretvorili u protuvladine, što i ne čudi s obzirom na to da iza njih stoji čelni čovjek Građanske inicijative Glas umirovljenika Slovenije te Instituta 1. listopada, bivši parlamentarni zastupnik SDS-a Pavel Rupar.

On traži povećanje svih mirovina, uvođenje zasebnih poljoprivrednih i obrtničkih mirovina te ukidanje dijela braniteljskih i nasljednih mirovina, o čemu smo već pisali. Svoje zahtjeve sažeo je u Zakon o povećanju mirovina, za čije izglasavanje u parlamentu prikuplja potpise.

Njegov SDS je pred Vladu postavio sedam preporuka, o kojima smo također pisali. Većina zahtjeva se odnosi na otkrivanje detalja o najavljenoj mirovinskoj reformi, koja bi trebala biti provedena do 2025. godine. No, jedan od većih problema je i to što još uvijek nije donesena odluka o usklađivanju mirovina koje je trebalo biti izvršeno do 1. travnja.

S obzirom na to da u pregovorima nije bilo nikakvih pomaka, osim inicijalnog obećanja premijera Roberta Goloba o uključivanju Građanske inicijative u proces pregovora, prosvjedi se nastavljaju. Novi, peti po redu, najavljen je već za 31. svibnja.

Bosna i Hercegovina

Još krajem prošle godine, umirovljenici u BiH tražili su od vlade povećanje mirovina zbog visoke inflacije. Jedan od prvih argumenata im je bio izlazak na ulice.

Mirovine su na kraju izvanredno usklađene za 11,1 posto, ali ni to nije prošlo bez problema. Naime, do početka veljače vlasti nisu izglasale državni proračun, zbog čega je prijetio čak i pad mirovina na razinu iz ožujka prošle godine.

No, ne samo da je proračun na kraju izglasan, već je obavljeno spomenuto, ali i redovito usklađivanje od dodatnih 5,15 posto. Uz to, najavljeno je da će novo usklađivanje mirovina, od 3,9 posto, biti izvršeno u srpnju.

Ipak, okidača za prosvjede u susjednoj nam zemlji ima još. Naime, Ustavni sud Federacije BiH proglasio je neustavnim Zakon o izvanrednom usklađivanju mirovina ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH. Time pripadnicima Oružanih snaga BiH, umirovljenim nakon 1. ožujka 2018. ipak neće biti izjednačena mirovina s kolegama koji su ranije otišli u mirovinu, o čemu smo već pisali.

Crna Gora

Mogući su prosvjedi umirovljenika i u Crnoj Gori: Imaju nekoliko zahtjeva, a jedan je najvažniji

Iako u Crnoj Gori živi nešto više od 100.000 umirovljenika, mnogobrojne umirovljeničke udruge već neko vrijeme rade na organizaciji prosvjeda. Već smo pisali o tome da su im mirovine usklađene za svega 2,5 posto, da im se s mirovine odbija iznos članarine u Savezu penzionera iako nisu članovi, da korisnici razmjerne mirovine nemaju pravo na pomoć financiranu europskim novcem, da zgrade sa stanovima za umirovljenike nikad nisu izgrađene…

Pripremili su i nekoliko zahtjeva prema Vladi. Traže povećanje mirovina od 20 posto, daljnja linearna povećanja i izvanredna usklađivanja i promjenu termina isplate. S obzirom na to da je najavljeno novo usklađivanje mirovina od 8,15 posto, umirovljenici su najavili izlazak na ulice diljem Crne Gore 13. lipnja.

Komentirajte prvi

New Report

Close