U novoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi i gospodarstvu događaju se stvari na koje se nekada čekalo godinama. Tako je i sa sve većim interesom jednog od vodećih europskih proizvođača oružja njemačkim Rheinmetallom, koji sve više konkretizira suradnju u proizvodnji sa sve duljim nizom hrvatskih tvrtki. Dokaz tomu je i prvi Rheinmetallov Industry Day, održan u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Skup je privukao 150 hrvatskih poduzetnika, koji su s 40-ak Rheinmetallovih predstavnika vodili cjelodnevne individualne razgovore o mogućoj suradnji. Stoga je u stručnim i političkim krugovima događaj odmah ocijenjen kao ‘povijesna prilika generacije’ za hrvatsko gospodarstvo. U Hrvatskoj je njemački obrambeni div već ‘pustio korijenje’, kroz suradnju s DOK-ING-om, u kojemu on postaje i 51-postotni vlasnik, a akvizicijom je postao i vlasnik tvrtke NVL za projektiranje vojnih brodova i sustava za mornarice u Rijeci.
Mreža u pet sektora
Vrlo detaljno je hrvatskim gospodarstvenicima Rheinmetall predstavio svoju strategiju, proizvodnju i način poslovanja, te pozvao hrvatske tvrtke da se uključe u njegovu mrežu kooperanata za isporuku komponenti, softvera i sklopova u pet ključnih sektora – za kopnene sustave i taktička vozila, logistička vozila, pomorske sustave, streljivo i sustave protuzračne obrane. Svoju priliku je prepoznao doista velik broj tvrtki, od proizvođača softvera do precizne mehanike, a one koje prođu zahtjevan postupak i zadovolje standarde dobile bi i izravan pristup natječajima i tržištima članica NATO saveza. Riječ je o iznimnoj prilici za domaće tvrtke, budući da vrijednost njihovih javnih nabava doseže više stotina milijardi eura godišnje.
Prvi partner njemačkog giganta u Hrvatskoj, zagrebački DOK-ING, s kojim je poslovno povezivanje započelo prije dvije godine, trebao bi biti, kako se imalo prilike čuti, baza za umrežavanje. Predsjednik Uprave DOK-ING-a Goran Pešić i viši potpredsjednik Rheinmetalla za globalne poslovne operacije Peter Fleischmann dali su do znanja da stvaranjem industrijske vertikale u Hrvatskoj žele mobilizirati i uvezati kompletnu bazu u području besposadnih sustava na kopnu, moru i u zraku. Dotakli su se i nove industrijske strategije Hrvatske za razdoblje od 2027.-2024., o kojoj se trenutačno još raspravlja. Ocjenjuju da se iz nje nazire usmjerenost prema visokim tehnologijama i stvaranju visoke dodane vrijednosti, te da se uvelike dotiče suradnje Rheinmetalla i DOK-ING-a.
“Ono što nam je dugo nedostajalo u Hrvatskoj je platforma koja pruža mogućnost umrežavanja, jer jedino možemo zajedno, ne pojedinačno. Imamo živu startup scenu, kojoj ne nedostaje izvora financiranja, nego pristup naprednim tehnološkim izazovima i strateškim projektima koja se nudi kroz ovakvu platformu”, kazao je Pešić, ističući kako je cilj stvoriti integrirani ekosustav kroz mrežu dobavljača, proizvođača i akademske zajednice. Na tom tragu su i zaključeni ugovori DOK-ING-a o suradnji sa Sveučilištem za obranu i sigurnost Dr. Franjo Tuđman, uključivanje u istraživačke projekte, prijenos znanja i obrazovanje za potrebe obrambenog sektora. Sporazum se, kako je komunicirano iz DOK-ING-a, temelji na načelima modela Triple Helix, okvira za inovacije i tehnološki razvoj kroz partnerstvo industrije, akademske zajednice i vlade.
Na Rheinmetallovim Industry Dayu obznanjen je još jedan novi strateški partner Rheinmetalla u Hrvatskoj – šibenska Iskra Brodogradilište 1, u čijem bi 3. maju u Rijeci bila realizirana gradnja dviju višenamjenskih korveta koje naručuje Hrvatska ratna mornarica. Za taj posao, čija se vrijednost kreće od 600 milijuna do 1,6 milijardi eura, Rheinmetallova tvrtka Naval Systems jedan od zainteresiranih brodogradilišta koja sudjeluju na javnom natječaju, a koji je još u tijeku. Nakon što im je prošli tjedan propao strateški posao gradnje fregata za njemačku mornaricu, projekt gradnje dvije korvete za HRM postaje još važniji za njemačku kompaniju. Vijest o tome da je njemačko ministarstvo obrane odlučilo raskinuti 12 milijardi eura vrijedan posao o gradnji fregata i odbilo Rheinmetallovu ponudu da posao, budući da je Damenovo poslovanje u krizi, odrade dalje sami, srušilo je vrijednost dionice Rheinmetalla na tržištu kapitala, posebice jer će za alternativni posao gradnje manjih ratnih brodova ministarstvo angažirati konkurenciju (ThyssenKrupp). Predsjednik Uprave Iskra brodogradilišta Roko Vuletić sličan sporazum o partnerstvu je inače već potpisao i s nekim od konkurenata na natječaju HRM-a za korvete, s francuskim brodograditeljem Naval, a ovih dana će, kako saznajemo, potpisati i s talijanskim Fincantierijem, no suradnja s Rheinmetallom i ulazak u njegovu globalnu prodajnu mrežu, podrazumijeva i angažman na drugim pomorskim obrambenim programima. Kako se čulo u prezentaciji, kapaciteti NVL-a u Njemačkoj su pretrpani narudžbama, posla ima za nekoliko godina unaprijed, pa bi riječko brodogradilište moglo biti i rješenje njihovog problema zauzetosti. Osim toga, u Rijeci već imaju inženjerski i projektni centar, čime ta suradnja ima dodatan potencijal. Na Industry Dayu je, inače, i pulsko brodogradilište Uljanik 1856 imalo razgovore o mogućnosti suradnje s Rheinmetallom.
Peter Fleischmann je više puta apostrofirao kako Rheinmetall ulaskom u DOK-ING, čiju se integraciju inače privodi kraju, Hrvatsku pretvara u centar izvrsnosti za robotske i pomorske tehnologije, oslanjajući se pritom na znanje hrvatskih inženjera i tehnoloških stručnjaka te razvijajući zajedničke projekte s domaćom industrijom.
Višegodišnja suradnja
Zainteresiranim poduzetnicima predstavljeni su i koraci kako postati Rheinmetallov dobavljač, a taj postupak nije jednostavan i brz. Nakon prijave i sigurnosnih provjera, kandidati moraju uz civilne certifikate zadovoljiti i posebne NATO-ove sustave osiguranja kvalitete, a nakon toga stručnjaci Rheinmetalla na terenu provode ocjene tehničke opremljenosti i poslovanja tvrtke. Prije dobivanja statusa odobrenog dobavljača Rheinmetalla tvrtka još mora proći i na testiranju prototipa. Proces evaluacije traje, no ulazak u njihov dobavni lanac, ističu Rheinmetallovci, omogućuje hrvatskim tvrtkama dugoročnu suradnju. Mnoga od njihovih dobavljačkih partnerstava, ilustrirali su, traju i duže od 20 godina.
Prošlu godinu Rheinmetall je zaključio s 9,9 milijardi eura prihoda od prodaje, operativnom dobiti od 1,8 milijardi eura i operativnom maržom od 18,5 posto. U prvom tromjesečju ove godine prihodi su narasli na 1,9 milijardi eura, nadmašivši lanjski rezultat za 138 milijuna eura. Kompanija trenutačno zapošljava 34 tisuće radnika na 160 proizvodnih lokacija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu