Trebaju li središnje banke izdavati kriptovalute te kakav će biti utjecaj zaoštravanja monetarne politike na male države bila su dominantna pitanja panela koji je na bečkoj konferenciji Euromoney u srijedu okupio predstavnike hrvatske, albanske, rumunjske i češke centralne banke.

Na vlastiti rizik

Živu raspravu na panelu potaknula je tema utjecaja kriptovaluta na središnje banke. Vujčić je istaknuo da ne vidi razloga zašto bi središnje banke izdavale kriptovalute. „Novac je već sada digitalan u nekom obliku“, mišljenja je guverner. Dodao je kako je HNB u rujnu objavio jasno upozorenje u kojem je stajalo da je tržište kriptovaluta neregulirano. „To nije sredstvo plaćanja. Tko želi uložiti, neka uloži, ali neka ne se ne dođe kasnije nama žaliti“, kaže Vujčić.

Prema mišljenju predstavnika češke središnje banke, tržišna vrijednost najpopularnije kriptovalute bitcoin je trenutno premala da bi bio relevantna valuta. „Atraktivnost bitcoina jest u tome što je izvan regulacije središnjih banaka, no u budućnosti dio tog tržišta morat će biti reguliran“, smatra član odbora Češke narodne banke Vojtecha Bende Benda. Liviu Vainea, zamjenik guvernera Narodne banke Rumunjske, smatra kako je bitcoin roba, a ne valuta, dok je guverner Banke Albanije Gent Sejko kazao kako ga promatra više kao investicijsku priliku. Zaoštravanje monetarne politike dizanjem kamatnih stopa i posljedično pitanje promjene tečaja manji je problem za Hrvatsku s obzirom na tečajnu politiku HNB-a i vezanost kune za euro, no povlači pitanje konkurentnosti gospodarstva, smatra Vujčić.

Problem je konkurentnost

„Uvođenje eura stoga za nas definitivno otvara niz prednosti, primjerice ograničava se tečajni rizik, omogućuju se niže kamatne stope“, naglasio je. Najviše negativnih utjecaja po gospodarstvo zbog Fedovog poteza vidi ablanski guverner Sejko. Osim određenog negativnog utjecaja na izvoznike, svako jačanje strane valute imat će posljedice na udio loših kredita, ali i državni proračun, prvenstveno zbog skupljeg zaduživanja.

„Zaoštravanje Fedove politike načelno je dobra stvar, ali će imati i određene negativne posljedice“, zaključio je. Upravo iz tog razloga važno je održavati „red u kući“, nadovezao se zamjenik rumunjkog guvernera jer je iz rumunjske perspektive veći problem mogući porast inflacije uslijed rasta tečaja.

U Češkoj pak drže da je blaga normalizacija kamatnih stopa svakako potrebna. Međutim, osvrćući se na pitanje o inflaciji i mogućoj promjeni inflacijskih ciljeva ECB-a, Benda ističe da monetarni poticaji, poput otkupa obveznica, funkcioniraju prije svega u velikim gospodarstvima, a ne u malima, poput češkoga.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

„Negativne kamatne stope smanjuju iznos gotovine u optjecaju, a svako povećanje negativne kamatne stope povećava i troškove bankarskog sektora“, istaknuo je. Ne vjeruje da će biti promjena u ECB-ovoj ciljanoj stopi inflacije koja trenutno iznosi nešto manje od dva posto godišnje.