U Hrvatskoj je u tijeku proizvodnja domaćih svinja koja se može pohvaliti s dvije oznake kvalitete: markicama Meso hrvatskih farmi i Hranjeno hranom koja ne sadrži GMO! Ima li ovakav projekt budućnost? Može li se oznakama kvalitete i garantiranom kvalitetom proizvoda naše svinjogojstvo podići iz pepela?

Projekt proizvodnja domaćih svinja s oznakama "Meso hrvatskih farmi" i "Hranjeno hranom koja ne sadrži GMO" pokrećemo na prvoj farmi koja je u najmu. Danas se na njoj uzgaja 1200 krmača odličnih genetskih karakteristika, dok se kao terminalni nerasti koriste linije Duroc, čija je karakteristika vrhunska kvaliteta mesa. Meso ima dobro uravnotežen odnos mesa i masti. Na farmi se poštuju svi principi dobrobiti životinja i ekološki standardi po pitanju korištenja gnojovke.

Danas je u proizvodnji svinjskog mesa na globalnom tržištu jako teško biti i ostati prepoznatljiv. Iako u Hrvatskoj imamo odličnih proizvođača mesa koji su nositelji oznake "Meso hrvatskih farmi", samo u nekoliko trgovačkih lanaca možete ovu markicu doista i pronaći na mesu svinja. Iako ona garantira potrošaču dodatnu kvalitetu jer je stočna hrana kojom su svinje hranjene kvalitetnija. Osim toga garantirana je svježina i sljedivost i rijetko su potrošači u prilici doći do mogućnosti izbora ovakvog proizvoda. 

Bez GMO sastojaka
U Hrvatskoj je gotovo 70% mesa iz uvoza, dok je trgovačkim lancima očito ili jako teško osigurati prepoznatljivost ovoga proizvoda ili imaju malo interesa da bi to radili. Kao uzgajivač svinja te proizvođač mesa, najviše od najavljenih promjena Ministarstva poljoprivrede očekujem upravo u obvezi trgovaca i ugostitelja da informiraju svoje kupce o proizvodima koje prodaju. Jedino tako možemo postati prepoznatljivi i svojom kvalitetom pokušati se nametnuti potrošačima. Na proizvodnju mesa svinja s dodatnom oznakom kvalitete odlučili smo se iz nekoliko razloga. Prvi motiv je postići dodatnu kvalitetu proizvoda koristeći domaće inovacije i znanje.

Ovakva proizvodnja rijetka je i u EU i u svijetu. Hrvatska konvencionalna proizvodnja svinja, izuzev sojine sačme, nema drugih GMO sastojaka. Za razliku od proizvođača u Hrvatskoj, EU koristi i GMO soju, kukuruz i repicu te razne dodatke koji su također GMO porijekla. Naša je procjena da Hrvatska koristi 70% manje GMO komponenti u hrani za svinje od EU. Važeći zakoni o označavanju GMO proizvoda ne obvezuju proizvođače da na meso stavljaju ovu informaciju. Jedan od razloga nekonkurentnosti naših uzgajivača svinja nalazi se upravo i u tome da je naša kvalitetnija hrana za svinje skuplja. Pitanje je samo koliko to naših potrošača zna i može se uvjeriti kupnjom kvalitetnih domaćih proizvoda. Mi ćemo zajedno s domaćom tvrtkom Fanon pokušati uvjeriti potrošače, trgovce i HORECA grupaciju da imamo domaći odličan proizvod dodatne kvalitete i prihvatljive cijene. Smatramo da možemo kroz domaću pamet i inovacije u hranidbi svinja otvoriti novu perspektivu svinjogojskoj proizvodnji. 

Održivo i profitabilno
Spomenuta domaća tvornica stočne hrane nositelj je inovacija i priznanja iz područja hranidbe, a u njenom asortimanu su proizvodi koji su u potpunosti proizvedeni bez GMO sastojaka. U posljednje četiri godine puno su ulagali u tehnologiju i razvoj novih proizvoda kojima su u velikoj mjeri nadomjestili sojinu sačmu iz uvoza koja je glavni izvor genetski modificiranih organizama. Danas, zajedno s proizvođačima mesa, potvrdili su koncept hranidbe svinja u potpunosti bez GMO komponenti. Cijena ove proizvodnje neznatno je skuplja od one konvencionalne tako da bi cijena mesa bila neznatno viša ili ista kao ona konvencionalne proizvodnje. Upravo je tvornica nositelj znaka kojim garantira da u proizvodima nema GMO komponenti. Njezin direktor proizvodnje Predrag Peršak uvjerio nas je kako su jasni trendovi pred kojima se danas nalazi stočarska proizvodnja.

Povećanje potreba za animalnim bjelančevinama kao posljedica jačanja ekonomske snage do jučer siromašnih zemalja trećeg svijeta uz istovremeni porast populacije, glavni su zamašnjak globalnog povećanja potreba za hranom, a time i stočarskom proizvodnjom.  Hrana kojom se životinje hrane prva je i najvažnija stepenica o kojoj ovisi uspjeh u ostvarenju zacrtanih ciljeva. Pitanje GMO organizama i proizvoda porijeklom iz GMO-a, svakako je na vrhu prioriteta kojima se današnja struka, ali i zainteresirana javnost, bave. Jasni su zahtjevi potrošača i proizvođača za proizvodima čiji će utjecaj na okoliš biti minimalan te je potreba za pronalaženjem novih izvora sirovina ili načina obrade postojećih, a koji će omogućiti korištenje sirovina na održiv i profitabilan način uz pozitivan učinak na zdravlje životinja i očuvanje okoliša, prioritet cjelokupne stručne i znanstvene zajednice.

 Eliminacija antinutritivnih tvari takvih sirovina (kao što su suncokret i uljana repica) koje limitiraju njihovo nesmetano korištenje u punom opsegu, danas je moguće i izvedivo. Takve su sirovine, lokalno proizvedene, neopterećene GMO-om i već se tradicionalno nalaze dugi niz godina u našem podneblju. Mislimo da će naši proizvodi biti prepoznati s ovom dodatnom kvalitetom, a ovo je i odgovor našoj konkurenciji. Sigurni smo da naš plan proizvodnje 50.000 tovljenika nije preambiciozan za tržište te da će naši hotelijeri, ugostitelji i trgovci kojima je kvaliteta bitna biti naši kupci.  Upravo smo u pregovorima i sa zainteresiranim kupcima o godišnjim ugovorima. Svinjogojstvo je moguće relativno brzo obnoviti (u razdoblju od 10 godina) budući da imamo nephodne prirodne resurse. Kako bi svinjogojstvo bilo uspješno, mora imati organiziran sustav od proizvodnje do tržišta. Ako izgradimo sustav koji ima čvrsto definirane međusobne fer odnose od proizvodnje do potrošača, naše svinjogojstvo može postati uspješnom gospodarskom granom. Hrvatskoj poljoprivredi trebaju integrirani proizvodni sustavi.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Bolja organizacija 
Pokretanjem investicijskog ciklusa vrijednosti od jedne milijarde kuna, od kojih je oko 600 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja, moguća je nova održiva proizvodnja minimalno 400.000 svinja godišnje, odnosno 38.000 tona mesa, te smanjenje deficita države za 500 milijuna kuna godišnje.  No, jedan od najvećih naših problema u poljoprivredi je organizacija proizvodnje i prodaje proizvoda. Kako bi proizvodnja bila efikasna i konkurentna, svaki naš proizvođač mora biti odličan poduzetnik koji puno zna o tehnologiji proizvodnje, o financiranju proizvodnje i investicijama, mora poznavati zamršene zakone, tržište proizvoda, marketing. Nakon proizvodnje slijede muke na hrvatskom tržištu, u  prodaji i naplati. Zbog svega toga svaki poljoprivrednik mora imati znanja i sposobnosti kao da upravlja malom tvrtkom.

*Krešimir Kuterovac, vlasnik je tvrtke AgroAn d.o.o., koja je počela projekt Meso Hrvatskih farmi i čije će svinje koje nose ovu markicu biti na tržištu za nekoliko mjeseci. Više godina radio je na menadžerskim pozicijama u koncernu Agrokor u vrijeme intenzivnih ulaganja u stočarstvo. Ranije je bio i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.