U predblagdanskom smo tjednu, a to znači i pojačanu potrošnju. Već uobičajeno, uz procjene koliko će kućanstva potrošiti u danima prije Uskrsa i koliko stoji skromnija ili izdašnija košarica za blagdanski stol, u pravilu te dane prate i anketiranja građana. Koliko god je prva službena procjena inflacije za ožujak skokom godišnje stope s 3,8 na 4,8 posto “zazvonila”, dvojbeno je hoće li to baš poljuljati potrošački optimizam, pogotovo onaj vezan uz predstojeće blagdane.

Prema posljednjim dostupnim podacima, raspoloženje potrošača u Hrvatskoj je i dalje solidno. Rast prosječne plaće, doduše, postepeno usporava. One isplaćene u veljači, za siječanj, od prošlogodišnjih siječanjskih u prosjeku bile nominalno za 8,5 posto, a realno za 4,9 posto više. Isto tako, u prva dva mjeseca promet od trgovine na malo realno je porastao za oko tri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Najbrže signale o potrošnji građana već godinama nude podaci Porezne uprave o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Tako već imamo sliku ukupne nominalne vrijednosti računa u krajnjoj potrošnji tijekom prva tri mjeseca. Ukupna vrijednost računa koje su izdali obveznici fiskalizacije iz svih njome obuhvaćenih djelatnosti u ožujku je premašila 4,22 milijarde eura, a od početka godine do kraja prošlog mjeseca premašila je 11,1 milijardu eura.

Utjecaj e-kupnji

Međutim, od ove godine ti podaci nisu posve usporedivi s prijašnjim godinama jer se postupak fiskalizacije sada primjenjuje na sve obveznike fiskalizacije u krajnjoj potrošnji, neovisno o načinu plaćanja (uključujući i transakcijska plaćanja). Sada ti podaci uključuju i online kupnje. U svakom slučaju, međugodišnje usporedbe nominalnih prometa i broja fiskaliziranih računa ponešto iskrivljuju sliku u smislu trenda.

Tako je, primjerice, ukupan ožujski promet od lanjskoga veći za čak 30 posto ili milijardu eura, a prvi ovogodišnji kvartal ispada nominalno jači za oko 25 posto, odnosno za više od 2,2 milijarde. Prema statističkim podacima o realnom kretanju maloprodajnih prometa, a uzimajući u obzir ukupnu stopu rasta potrošačkih cijena (ne samo onih u trgovini, tj. ne samo roba), realno bi bio očekivati npr. oko osam posto međugodišnjeg nominalnog rasta fiskaliziranih prometa u prvome kvartalu, a ne povećanje za četvrtinu.

To, međutim, ponešto govori i razmjerima online kupovina koje lani nisu bile obuhvaćene izvještajima o fiskalizaciji. Kako bilo, tek od iduće godine ponovno će se moći govoriti o punoj usporedivosti podataka Porezne uprave. Do tada će pouzdaniji orijentir kretanja potrošnje biti pokazatelji Državnog zavoda za statistiku, u prvom redu oni vezani uz trgovinu na malo, iako ona predstavlja samo dio izdataka u potrošnji kućanstava.

Oslonac rasta

U Hrvatskoj je ona još uvijek pod utjecajem razmjerno visoke razine potrošačkog optimizma, povijesno niske nezaposlenosti, ali i akumulirane štednje kućanstava te solidnih turističkih rezultata, ističu analitičari Raiffeisen banke.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

WELLOVAR u Bjelovaru

Gradi se kompleks kakav Hrvatska nije imala: Vodeni div od 13.000 kvadrata zatvorenog prostora

Potrošnja bi, kažu, i dalje trebala ostati važan oslonac gospodarskog rasta, no analitičari Elizabeta Sabolek Resanović i Petar Bejuk dodaju i da je važno naglasiti rizike koji proizlaze iz aktualnih geopolitičkih kretanja, pri čemu se ne može isključiti mogućnost daljnje eskalacije i posljedičnog rasta cijena energenata.

“U takvim okolnostima raste rizik negativnog utjecaja na raspoloživi dohodak kućanstava i povjerenje potrošača, što bi se nepovoljno odrazilo na dinamiku rasta maloprodaje. Također, nepovoljan utjecaj odrazio bi se i na turistička kretanja odnosno turističku potrošnju”, naglašavaju. U takvom scenariju, zaključuju, buduća kretanja ovisit će ponajprije o inflacijskim pritiscima, kretanjima na tržištu rada te razini neizvjesnosti u međunarodnom okruženju.