Danko Končar nakon brodogradnje, hotela, marina, nekretnina i energetike ulazi i u posve novu nišu – stočarstvo. Od zagrebačkog B2 Kapitala preuzima farmu sa 24 stajska objekta i 8 hektara zemljišta nekadašnjeg Genetskog centra u Buzetu.

Riječ je, kako lokalci vole reći, o “ukletom” kompleksu sagrađenom još 1990-ih, s idejom da se u njemu uzgajaju ovce, za meso, mlijeko i sir, a janjad šalje na obiteljske farme u Istri.

Niz dražbi
Riječ je bilo o investiciji u koju su ušle država i talijanski partner s oko 25 milijuna ondašnjih njemačkih maraka, no, priča se od starta nije razvila kako je bilo zamišljeno. Uslijedila je potom privatizacija 2000., kroz koju je Centar preuzela zagrebačka tvrtka P.P.T. Veletrgovine.

No, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa oko zemljišta, privatizacija propada i tvrtka završava u stečaju, kroz koji nekretnine i zemljište preuzima poznati mesar Stjepan Fiolić.

S njegovim poslovnim krahom i imovina Genetskog centra našla se na bubnju, a nakon niza dražbi u stečajnom postupku krajem prošle godine kupuje je B2 Kapital, s namjerom daljnje prodaje.

Zainteresirani su bili Končar, te vlasnik riječkog Manšpeda Željko Mandarić, koji je, kako se čulo, prvotno ponudio i nešto bolju cijenu od Končara, oko 700.000 eura, ali je u daljnjim pregovorima Končar očito bio izdašniji. Mandarićeva je ideja, pak, bila uzgoj svinja od kojih bi se radio izvorni istarski pršut, umjesto od sirovine iz drugih krajeva Hrvatske i uvoza, dok je Končarev koncept navodno nešto širi.

Poduzetnik Danko Končar čuven je kao majstor u detektiranju mrtvog kapitala i poslovnog potencijala/S. MILJEVIĆ/PIXSELL

Njegov je plan u Buzetu uzgajati koze i ovce, te crne svinje. U oba slučaja, kako kaže gradonačelnik Buzeta Damir Kajin, koji je imao priliku razgovarati s oba ponuđača i upoznati se iz prve ruke s njihovim planovima, procjene su da će u revitalizaciju Centra biti potrebna ulaganja između 8 i 10 milijuna eura.

Također se u oba slučaja najavila i investicija u u fotonaponske panele i proizvodnju električne energije, a Kajin kaže da je Mandarić namjeravao ići i korak dalje, u izgradnju bioenergetskog postrojenja, koje bi se povezalo i s Istarskom pivovarom i osiguralo korištenje hmelja i kvasca, te bi tako bila zaokružena ekonomska i ekološka priča.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kajin ne skriva da je osobno skloniji Mandarićevoj ponudi, no nije prodavač i ne bira on, ali će, dodaje, Končar imati u Gradu Buzetu maksimalnu podršku i dočekuje ga se otvorenog srca kao i svakog drugog investitora.

Važnost za Buzet
Danko Končar jučer nije bio dostupan za detaljnije informacije o svom novom ambicioznom poduhvatu u koji se upušta, no kako se čuje, on već ima čovjeka koji vodi ovaj projekt, a prema najavama prva štala bi mogla biti opremljena i stavljena u funkciju za godinu dana.

Planirano je da na farmi bude zaposleno oko 20 djelatnika, no povezivanjem s mnogim kooperantima efekt bi trebao biti daleko snažniji.

“Za Buzet je ovo važno, da se na području na kojem živi oko 6000 ljudi pokrene proizvodnja, a posebno da se projekt razvija u trenutku neslućenih mogućnosti, kada tržište vapi za kvalitetnim proizvodima ove vrste”, poručuje Kajin.

Projekt Genetskog centra, premda je izvorno dobro zamišljen, od samog početka nije imao sreće naići na pravog strateškog ulagača, koji bi dalje razvijao jednu od najvećih poljoprivrednih investicija na istarskom području. Danko Končar sada će preuzeti kompleks na čijim vratima odavno stoji lokot, ograda je zahrđala, zgrade su derutne i teren zapušten.

Hrvatska javnost dobro ga zna kao majstora u detektiranju mrtvog kapitala i poslovnog potencijala, no realizacija projekata zna zapeti i godinama. Takav slučaj je i s projektom Katarina Monumenti u Puli, čija je prva faza nakon 12 godina nedavno završila otvaranjem marine Polesana.