Ugovori s osam prijevoznika koji redovito obavljaju javni cestovni prijevoz na otocima u završnoj su pripremi te će do kraja ožujka biti spremni za zaključivanje s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, doznaje se iz toga ministarstva. Riječ je o otocima Cres, Lošinj, Krk, Rab, Pag, Brač, Korčula, Ugljan, Pašman, Dugi otok, Iž, Šolta, Vis, Hvar, Lastovo, Mljet i Šipan te poluotoku Pelješcu.
Zakonom o otocima uz ostalo je definirano pravo na besplatan prijevoz u javnom otočnom cestovnom prijevozu određenim kategorijama putnika, a posebnim je pravilnikom definirano da se s prijevoznicima koji obavljaju usluge javnog otočnog cestovnog prijevoza zaključuju ugovori o ostvarivanju prava na naknadu dijela neostvarenih prihoda za obavljanje besplatnog prijevoza za određene kategorije putnika – učenici, studenti, umirovljenici i osobe starije od 65 godina, koji imaju prebivalište na otoku. Za provođenje te mjere na otocima u državnom je proračunu za ovu godinu osigurano 25,2 milijuna kuna, pri čemu iz resornog ministarstva napominju da će se i ove godine mjera nastaviti provoditi u skladu s raspoloživim sredstvima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Računica vam je jednostavna. Na otocima na kojima Autotrans održava otočne linije živi oko 83% populacije koja je obuhvaćena ovom mjerom Zakona o otocima. Ostalih 7 prijevoznika učestvuju u programu u skladu sa svojim tržnim udjelom kojega ostvaruju, a koji se temelji na broju korisnika. Kako se iz toga može zaključiti, riječ je o manjim otocima na kojima nema škola, učenika, studenata, gdje ima manje umirovljenika i sl. To je opet kompenzirano time da se kroz koeficijent otoka i koeficijent subvencije prijevoz na takvim otocima nešto više nadoknađuje nego na otocima gdje korisnika ima mnogo i gdje je otočna infrastruktura razvijena.
Taj raspon koeficijenta subvencije određen je Pravilnikom kojega članak spominje i on se kreće od 0, 525 do 1,30 cijene koštanja prijevoza. Ovi koeficijenti su u biti indeks nadoknade u odnosu na stvarnu cijenu koštanja.
Dakle od spomenutih 25,2 milijuna Autotransu će pripasti oko 21 milion, ostalo će se rasporediti na ostale prijevoznike.
Time je odmah odgovoreno i zašto se Autotrans “buni”, a ostali “šute”. Šute, jer im je taj prihod mala stavka u strukturi ukupnih prihoda, dočim Autotrans samo na otocima ima gotovo trećinu voznog parka i profilirao se kao otočni brand unatoč svim teškoćama poslovanja na otocima.
Nadam se da sam malo razjasnio 🙂
“…Za provođenje te mjere na otocima u državnom je proračunu za ovu godinu osigurano 25,2 milijuna kuna…”
“…Zbog nesklapanja ugovora, prema Autotransovoj računici, gomilaju se obveze za nadoknadu dijela neostvarenih prihoda koje za siječanj iznose 1,8 milijuna kuna, veljaču 2,1 milijun, a za ožujak će biti približno 2,2 milijuna kuna…”
Ne štima mi računica… po izračunu Autotransa samo njima ide gosišnje cca 25 mil. Kn. A gdje je ostalih 7 prijevoznika??
Uključite se u raspravu