Duga kišna razdoblja i (ne)očekivane poplave opet su potaknule na dvojbe – zašto je među hrvatskim poljoprivrednicima slabo razvijena kultura osiguranja.

Prema javno dostupnim podacima, iznesenim u Zelenom izviješću za 2012. koje potpisuje Ministarstvo poljoprivrede, a služi se bazom Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u toj je godini iznosila 20,6 milijardi kuna. Podaci Hrvatskog ureda za osiguranje otkrivaju ne baš ohrabrujuće činjenice – za prvih osam mjeseci 2014. u biljnoj proizvodnji je kroz 14.287 polica ugovorena premija iznosila 92 milijuna kuna.

U odnosu na isto razdoblje 2013. premija je manja za devet milijuna kuna uz manje ugovorenih 2946 polica. Ništa bolje nije ni u stočarstvu, premija je ove godine naspram lani pala za sedam milijuna, na 60 milijuna kuna, a broj polica sa 1513 na 1429. U osam ovogodišnjih mjeseci u biljnoj je proizvodnji isplaćeno 813 odšteta u visini 23 milijuna kuna dok je u stočarstvu realizirana 10.121 šteta uz isplaćenih 48 milijuna kuna odšteta.Ministarstvo poljoprivrede, uz uvjet da se ugovor o osiguranju u kalendarskoj godini dostavi do kraja siječnja, odobrava 25 posto od iznosa uplaćene premije, maksimalno do pola milijuna kuna neovisno je li riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi koja se bavi poljoprivredom.

Gotovo sve županije te veliki broj općina i gradova dodaje još po 25 posto od ugovorene premije pa doista ostaje znakovito zašto se ugovara toliko malo polica. Posebice zna li se da oko 100 tisuća poljoprivrednih gospodarstva godišnje iz državnog proračuna dobije potpore, no one nikada nisu bile uvjetovane policom osiguranja, što bi bilo za očekivati budući da pojedini dobivaju i milijunske iznose u kunama.U ratarstvu je, među ostalim, policom moguće pokriti rizike od tuče, oluje i poplave, a u stočarstvu se pokrivaju štete nastale zbog uginuća, prisilnog klanja ili ubijanja stoke radi bolesti ili nesretnog slučaja.