Baš u vrijeme korone poljoprivredni proizvođač Igor Jambrešić koji se bavi proizvodnjom vina, soka i sirupa te džema od kupina, odlučio je pokrenuti prodaju putem vlastite internet stranice.

U koroni, ističe osnivač brenda Kupilek, kada je sve bilo zatvoreno, imali su eksploziju prodaje svojih proizvoda putem web-a, a danas ona čini oko 20 do 25% ukupne prodaje. Internet prodaja, objašnjava Jambrešić, nije jednostavna.

Ona zahtjeva konstanta ulaganja, web shop mora biti kvalitetno napravljen, sve informacije o proizvodu i cijeni moraju biti lako dostupne i vrlo jednostavne te se stalno moraju ažurirati. U konačnici, kaže, u web prodaju treba uložiti minimalno pet do šest tisuća eura.

Taj trošak, a i činjenica da u jeku pandemije i zatvaranja poljoprivredni proizvođači nisu imali gdje prodavati, ponukao je državu da krene u rješavanje problema. Tako su u travnju 2020. pokrenuli platformu Tržnice.hr za promociju i prodaju poljoprivrednih proizvoda.

I Igor Jambrešić je pristupio platformi, no s nje su stigle, kaže, možda dvije narudžbe. Kaže da je izgubio lozinku za pristup, a kada je zvao za novu, koja mu je trebala da ažurira podatke o prodajnim artiklima, nije je uspio dobiti.

U konačnici, država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, platformu su odlučili ugasiti. U trenutku gašenja, navode iz Ministarstva, na stranici je bio registriran 1031 proizvođač.

Nitko nije znao
”Nacionalna internet tržnica (NIT) poljoprivrednih i ribarskih proizvoda ispunila je svoju funkciju u tom razdoblju”, ističu. No to se ne bi moglo reći u slučaju proizvođača Jambrešića. Da državna platfoma nije ispunjavala svrhu govori i činjenica da nitko od poljoprivrednih proizvođača koje smo zvali nije znao da je ugašena.

Ipak, Ministarstvo poljoprivrede joj je odlučilo dati novu namjenu. Tako najavljuju da će stranica doživjeti transformaciju u platformu na kojoj će se predstavljati hrvatski poljoprivredni proizvođači s posebnim naglaskom na proizvode iz sustava “Dokazana kvaliteta”.

”Na ovaj će način Ministarstvo poljoprivrede promovirati i dodatno približiti potrošačima domaće poljoprivredne i prehrambene proizvode. Platforma će vremenom biti dostupna i putem mobilne aplikacije”, najavljuju iz Ministarstva poljoprivrede ne navodeći kada bi točno trebala biti pokrenuta. Njezino unaprjeđenje planiraju provesti kroz projekt Digitalne transformacije poljoprivrede u okviru NPOO-a.

Zašto država?
A digitalna transformacija uglavnom malih domaćih proizvođača sigurno neće biti jednostavna. Točnih podataka o tome koliko su proizvođači digitalizrani nemamo. No to, ističu naši sugovornici, nije naš najveći problem.

”Treba ulagati u podizanje proizvodnje jer Hrvatska u većini kultura ne zadovoljava vlastite potrebe”, ističe Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara. Igor Jambrešić smatra da ne bi bilo loše da se sredstva koja će biti potrošena na uspostavu platforme plasiraju poljoprivrednicima kako bi sami mogli uložiti u digitalizaciju te pokretanje vlastite web prodaje.

Marko Kozjak, suosnivač digitalne platforme VeeMee, na kojoj je prisutno oko 1950 domaćih proizvođača hrane, upozorava da je digitalizacija u tom sektoru u Hrvatskoj vrlo niska.

”Mislili smo da će s digitalizacijom i sljedivost hrane biti primarna krajnjim kupcima i proizvođačima. Na kraju je ispalo da nije tako”, ističe. Digitalizacija u segmentu prodaje u Hrvatskoj, objašnjava, svodi na kontaktiranje samog proizvođača i nešto malo na web prodaju.

Hrvatskoj nedostaje centralizirano mjesto prodaje – skladište i logistika, a što država nije uspjela osigurati. Također, upitno je bi se država uopće trebala upuštati u organizaciju internet prodaje. Stvari su to koje bi ipak trebalo prepustiti privatnicima na tržištu.

Upravo na tome radi platforma VeeMee jer, kako najavljuje Kozjak, do kraja bi godine trebali omogućiti i direktnu prodaju, odnosno kupnju, domaćih poljoprivrednih proizvoda. “Cilj nam je stvoriti najveći Marketplace shop u Hrvatskoj”, ističe suosnivač VeeMeeja.