Hrvatsko voćarstvo ima sve modernija suvremena skladišta i hladnjače, a da bi ona bila popunjena i ispunila svoju svrhu i ogromna ulaganja, potrebno je imati i veću proizvodnju. Na žalost, proizvodnja voća i dalje ne prati ogromne investicije u nove LDC-e pa se buduće hrvatske poljoprivredne politike trebaju jako fokusirati kako zadržati postojeću proizvodnju voća, pomoći voćarima da prežive te da povećavaju površine i broj proizvođača – ali ono što je najvažnije, da povećaju proizvodnju, odnosno količine proizvedenog voća.

Za sada dižemo površinu, a proizvodnja nam je iz godine u godinu sve manja pa se logično postavlja pitanje zašto se ulaže u infrastrukturu, ako nam proizvodnja pada. Je li to pogrešan put i hoće li na kraju ove velike investicije i kapaciteti biti u službi proizvođača i proizvodnje ili možda u konačnici uvoznika i trgovaca, koji su inače postali dominantni na domaćem tržištu voća i povrća.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Pored prošli tjedan otvorenog LDC-a u Križu, jedan sličan već radi u Osijeku, gradi se jedan novi u Vinkovcima te LDC u Đurđevcu i Požegi. Stručnjaci ističu da je pitanje mogu li na tako malom i ograničenom prostoru svi ti LDC biti uspješni i profitabilni te popunjeni robom (voćem i povrćem), a to će pokazati vrijeme, kao i to hoćemo li povećavati domaću proizvodnju ili nastaviti s rastom uvoza.

Prošli tjedan imali smo jednu lijepu poljoprivrednu vijest i otvorenje. Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR, otvorila je u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financiran vlastitim udjelom članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.

Pad proizvodnje

“Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa te kako udruženi proizvođači mogu napraviti čudo kada rade i posluju zajedno – a to je i čarobna formula kako sačuvati voćarstvo”, slažu se svi stručnjaci u Hrvatskoj, a to ističe i Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković na svečanosti otvorenja rekao je kako je ova investicija nastala zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, kao realnih potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Ipak, nije se osvrnuo na sve veći pad proizvodnje, a o tome ne voli pričati ni ministar poljoprivrede.

Podaci pokazuju da smo, primjerice, 2013. godine imali 28.519 hektara voćnjaka te proizvodili 248.571 tona voća, dok su u prošloj godini površine bile 37.939 hektara, ali je proizvodnja bila dvostruko manja – tek 126.181. Kada je riječ o jabukama, njih smo u 2013. godini imali na 5377 hektara i proizvodnju od 121.738 tona, dok je to prošle godine palo na 3839 hektara i samo 67.934 tona. Ove godine doživjeli smo i novi pad proizvodnje, pa ćemo imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, ističe kako budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (a, ne samo u rast površina) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako, i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

“Udruživanje voćara u proizvodnji, skladištenju i plasmanu jedan je od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju. Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim – kako bismo ostali konkurentni i nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini”, kaže Markota.

Prema njegovu mišljenju, država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koja je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača jer njima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine. Ističe kako ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost.

Najveći i najmoderniji

Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. “Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane”, zaključuje Markota.

Ministar poljoprivrede David Vlajčić ponosan je na nova ulaganja u LDC. Kaže kako se na taj način gradi mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jača konkurentnost domaće poljoprivrede i osigurava da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. “Investicija PZ JabukaHR pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može pridonijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja pridonose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva”, ističe.

Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta. LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kilovata. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 tona po satu, pakirni centar koji se prostire na 3000 metara četvornih, a na njemu se nalazi šest funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100 posto prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima te plato, odnosno prostor za smještaj između 15 – 20 tisuća boks-paleta.

Ulaganje u infrastrukturu

Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR, objašnjava kako su sama ideja i prve pripremne radnje počele u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili su se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo, kaže, uspješno savladali.

“Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom”, kaže. Cvitan ističe kako ove godine njihova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i, ono što je najvažnije, puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.

“Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva”, kaže Cvitan. Dodaje kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora. “Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao”, zaključio je.

PZ JabukaHR je najveća i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji 18 članova – istaknutih proizvođača jabuka s proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i s desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12 i 15 tisuća tona jabuke. Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutačno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što je u komercijalnom smislu tržišni udio od gotovo 30 posto. Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a čija se prosječna starost kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.

PZ JabukaHR je prva u RH dobila i certifikat Dokazana kvaliteta – Hrvatska te surađuje s gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100 posto prirodnom soku. Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva jer pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.