Udruge Goli otok "Ante Zemljar" i Documenta pozvale su danas Vladu da riješi problem proglašenja Golog otoka spomen područjem, mjestom sjećanja na sve kažnjenike nekadašnjeg logora.

Dugogodišnja inicijativa Udruge Goli otok "Ante Zemljar" za institucionalnim pozicioniranjem budućeg memorijalnog centra na Golom otoku još jednom je aktualizirana u svjetlu "Projekta 100" Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, kojim se krenulo u prikupljanje prijedloga o tome kako staviti u funkciju stotinu nekretnina u državnom vlasništvu.

"Od Vlade očekujemo da ovu temu hitno uvrsti na dnevni red Sabora jer nema nikakvog razloga za odgađanje. Vlada može zaustaviti propadanje spomen područja", rekla je voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič.

"Neprihvatljivo je da se nastavlja nepravda prema zatočenicima i da nove generacije nemaju priliku na licu mjesta učiti što se tamo dogodilo", kazala je.

Iako je Sabor podržao inicijativu još 2005., tri su, dodala je, uzastopne Vlade odgovorne što se svaki dan na Golom otoku uništava što je preostalo.

Neshvatljivo je, kaže, zašto Ministarstvo kulture ne ulazi u natječaje na europskoj razini za realizaciju projekta jer je riječ i o zatočenicima iz Italije, ali i iz drugih postjugoslavenskih zemalja.

"To je dug koji imamo prema građanima, ali su za njega zainteresirani i drugi, pogotovo kada znamo da u europskim fondovima postoje posebne linije na koje se može aplicirati kako bi se projekt mogao realizirati", istaknula je Teršelič.

Upozorila je da treba gledati i na ekonomsku dimenziju programa, a primarnim smatra i to da Hrvatska iz proračunskih sredstava izdvoji sredstva za neophodnu konzervaciju i početak uređivanja zgrada, vodeći računa da bi uz spomen kompleks trebalo razmisliti i o turističkim sadržajima.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

"Zajednički nazivnik svih onih koji su bili zatočeni na Golom otoku nije "informbiroovci" niti "komunisti" niti "ljevičari". Ako bismo ga trebali naći za sve one koji su tamo bili zatočeni, on bi bio – nisu bili poslušnici", rekao je predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin.

"To je najviše problem ljevice – problem razračunavanja koji je pogodio jedan totalitarni sustav. Taj totalitarni sustav proglašavao se lijevim sustavom i stoga taj problem danas treba riješiti ljevica", rekao je Radin.

Predsjednik Udruge Goli otok "Ante Zemljar" Darko Bavoljak smatra da Goli otok treba biti opomena i put koji će pokazati kako se ne bi trebalo postupati s ljudima.

Od dolaska prve skupine kažnjenika na Goli otok prošlo je 65 godina. U periodu od 1949. do 1956. osuđeno je više od 16.000 ljudi na preodgoj i društveno korisni rad u trajanju od šest mjeseci do dvije godine te manji broj ljudi i na višegodišnje zatvorske kazne po osnovi IB-a (Informbiro).

Prema podacima udruge "Ante Zemljar" više od 13.000 ljudi je u ropskim uvjetima tu kaznu odslužilo na Golom otoku, a ostali u drugim zatvorima i kaznionicama diljem Jugoslavije. Smatra se da 400 ljudi to nije preživjelo.