Od ukupno 267 mlrd. kn kredita, koliko su banke imale plasirano krajem prvog tromjesečja 2016., 16,12% ili 43 mlrd. bilo je djelomično nadoknadivo i potpuno nenadoknadivo, pokazuju podaci HNB-a. To je nešto manje nego krajem 2015., kada je njihov udjel bio 16,65%, a loši su krediti dosezali 45,87 milijardi kuna.

U odnosu na kraj prvog tromjesečja lani, pak, udjel loših kredita bio je otprilike na istoj razini: 16,11%, ukupno ih je bilo 45,8 mlrd. kn. Najveći udjel loših kredita zabilježen je potkraj trećeg tromjesečja 2014.: od 17,24%, 47,6 mlrd. kuna.

Potkraj prvog tromjesečja ove godine najveći postotak loših kredita zabilježen je kod onih vezanih uz švicarsku valutu: od preostalih 4,7 milijardi kuna takvih kredita njih 55,32% ili 2,6 mlrd. bilo je djelomično nadoknadivo i potpuno nenadoknadivo. I dok iznos CHF kredita zbog konverzije pada, pa ih je tako još krajem 2015. bilo plasirano u vrijednosti od gotovo 20 mlrd. kn, udjel loših kredita u njima raste jer je krajem 2015. taj udjel bio 21,78 posto.

Kod kredita u kunama bez valutnih klauzula, kojih je bilo plasirano 82,76 mlrd., udjel loših kredita bio je 16,49%, a kod eurskih, u protuvrijednosti od 175,5 mlrd. kuna, loših je bilo 14,76 posto.