Linićeva pljuska znanju: Oporezivanje danas i po novom

Autor: Jadranka Dozan , 18. studeni 2013. u 09:41
Ilustracija trenutačnog i budućeg sustava oporezivanja

Od 10-ak milijardi kuna poreza na dohodak i danas se 70-ak posto ubere od 10 posto poreznih obveznika.

Jednostavno ću manje raditi i malo smanjiti potrošnju. Neću trošiti svoje slobodno vrijeme na, primjerice, studije ako će mi pola uzeti država", priča jedan doktor znanosti komentirajući izmjene Poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na takozvani drugi dohodak.

Prijedlog zakona koji je Vlada predstavila prošli četvrtak zajedno s prijedlogom proračuna pljuska je zemlji znanja i udar na intelektualni rad, kaže. A slične su primjedbe na sjednici Vlade iznijeli i SDP-ovi koalicijski partneri. Vesna Pusić je rekla kako u predloženim rješenjima vide prijetnju da se time udari na sloj ljudi koji bi nam trebali biti motor razvoja, mada je ministar Slavko Linić cijelu priču pokušao predstaviti kao način na koji će se stati na kraj menadžerskim bonusima i isplatama visokih plaća uz izvrdavanje najviše stope. Doduše, objašnjavajući promjene posebno je apostrofirao bonuse bankara koji u smislu poreznog tretmana ne pripadaju u priču o drugom dohotku.  

Naš sugovornik, pak, računicom objašnjava zašto zbog promjene oporezivanja drugog dohotka koji se danas oporezuje paušalno s 25 posto (plus prirez), a ubuduće će to biti kao i na plaću, namjerava manje raditi. Na prijavljenih 10.000 kuna autorskog ugovora iz 2014. porez na dohodak će biti gotovo 4200 kuna, a sad je 2200 kuna. Zajedno s prirezom danas je to opterećenje oko 2600, a od iduće godine oko 5000 kuna. Bruto dohodak slijedom tog autorskog ugovora povećava se za približno petinu, kaže. Kod ugovora o djelu povećanje je i veće: za više od trećine. Na 10.000 kuna porez na dohodak ispada više nego duplo veći (danas je 3546, a ubuduće 7575 kuna), a prirez raste sa 640 na 1360 kuna. Za mnoge će, međutim, relevantnije biti za koliko će im se u startu umanjiti isplate po drugim dohocima. Jer, nemali dio njih ugovoren je u bruto iznosu, pa će ugovori na primjeru 10.000 kuna značiti koju tisuću kuna manje nego danas.

Primici koji se smatraju drugim dohotkom zahvaćaju prilično širok spektar poslova – od autorskih radova, nadzornika i članova upravnih odbora, sudaca porotnika i sportskih sudaca, do trgovačkih agenata, prevoditelja i školaraca. Tako su i očekivani efekti šaroliki. Onima kojima je ukupni dohodak manji od praga za oprezivanje po stopi od 25 posto, nova bi pravila mogla donijeti i male povrate, a porezne promjene ne brinu previše ni one kojima i s drugim dohotkom oporezivi dohodak ne premašuje liniju od 8800 kuna kao prag za 40-postotnu stopu oporezivanja. Najpogođeniji će biti oni koji već jesu u tom poreznom razredu, a to je mahom kategorija visokoobrazovanih kadrova, poput profesora, liječnika…

Na taj se sloj odnosi i veći dio od oko 720 milijuna kuna poreza na dohodak koji država (središnji i lokalni proračuni) naplati po osnovi drugog dohotka. Kao što se, uostalom, od ukupno 10-ak milijardi kuna poreza na dohodak, i danas više od dvije trećine ubere od 10 posto poreznih obveznika s najvećim dohocima. Progresivnost oporezivanja dohotka očito dodatno raste. Bivša ministrica Martina Dalić problem s novim zakonom vidi ponajprije u tome što će smanjiti konkurentnost visokoškolovanog rada. Za razliku od cijene radne snage niže stručne razine, Hrvatska je s VSS-om mogla konkurirati, kaže. Umjesto da se tu pokušavamo pozicionirati, mi se ponašamo neprijateljski prema srednjem sloju. A sve to zapravo samo "za račun nezasitne potrošnje", zaključuje ekonomist Guste Santini.

Komentari (19)
Pogledajte sve

Oni koji misle da se protiv krize bori smanjivanjem poreza očito su preskočili zadnjih desetak godina hrvatske stvarnosti. Naime protiv krize se bori onda kada nisi u krizi. Tada nabiješ poreze da razdužiš državu i ako možeš nešto uštediš. Tom uštedom, kada dođe kriza financiraš smanjenje poreza i izvučeš zemlju iz krize. Kada si u debelim godinama trošio i zaduživao državu u vrijeme krize ostaju ti dvije mogućnosti: 1. drastično smanjiti zarade i broj ljudi u neproizvodnom sektoru usput ili 2. postepeno smanjivati zaradu svima dižući poreze i/ili tečaj. Prva stvar se radi onda kada znaš da ti policija može izaći na kraj s prosvjednicima i pojačanim kriminalom. Druga stvar se radi kada imaš preveliku stopu nezaposlenosti i kada ti je vlada slaba, nadajući se da će prije bankrota države doći do kraja krize. Mislim da je nakon današnjih događanja u Vukovaru svima jasno zašto smo krenuli drugim putem.

Zašto bi se nečiji rad i zarada drugačije vrednovali?

Sramotno i to samo par dana nakon što je rekao da neće povećavati poreze! A što je ovo – povećavanje zraka?!?! Najjednostavnije je da nam odmah stave porez 100% i gotovo, ovo je samo gubljenje vremena na put prema tih 100%!

Lažu !
Sa prevelikim porezima su uništili Hrvatsko gospodarstvo.
Nema investicija ni domaćih ni stranih.
Pored tako velikih poreza samo blesavi bi mogli investirati u Hrvatsku .

ima sve to i dobrih strana.

privredu će potpuno ugušiti i onda će neradnička rulja što plaza po državnoj upravi potpuno krepati jer neće imati kome sisat krv.

da su recimo poludjeli pa smanjili pdv na 20%, uvijek bi se našlo entuzijasta u privatnom sektoru koji bi zapeli i stvorili nove prihode koji se mogu izreketariti, ali nakrivo nasađen sustav bi se još održao.

ovako, raščistit će situaciju na najbrži način.”ekonomisti” će morati ubrzo nabaviti lopate ako budu htjeli nešto zaraditi. većina državne imovine će se rasprodati budzašto, najlihvarskijim od lihvara, i tako će privatizacija napokon biti dovršena. liberalizam će napokon zavladati jer će komunisti sami sebi odgristi rep.

New Report

Close