Ministar financija Slavko Linić na konferenciji tjednika Lider o predstečajnim nagodbama istaknuo je kako je u 15 mjeseci njihova provođenja postignuti pozitivni rezultati za gospodarstvo, prije svega zbog spašavanja 40.000 radnih mjesta. "Ima i mnogo otpora i onih koji bi rado kriminalizirati ovu mjeru, ali svi relevatni stručnjaci poručuju da treba nastaviti", rekao je Linić.

Neefikasni stečajevi
Napomenuo je da je tijekom 2011. godine bilo svaki mjesec blokada u iznosu od 400 milijuna kuna, pa je početkom 2012. u blokadi bilo više od 54.000 tvrtki, a nepodmirene obveze dosegle su 41,7 milijardi kuna. Da nisu uvedene predstečajne nagodbe te bi obveze porasle i na iznad 50 milijardi, no smanjene su, pa su krajem ožujka ove godine iznosile 32,9 milijardi kuna. Linić je rekao da se Vlada odlučila na taj model zbog neefikasnih stečajeva, koji traju i do 15 godina, a nakon kojih se naplaćuje, prema studiji Svjetske banke, samo 30 posto potraživanja. Osim toga, dodao je, i Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska Komisija pozitivno su ocijenili taj rad. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac nadovezao se je kako prije predstečajeva pravni sustav uopće nije funkcionirao i kako ga nitko nije poštovao, a kako niti država nije mogla očekivati investicije ako se ne riješi problem neplaćenih računa između domaćih poduzetnika.

Smatra da bi se udar krize ublažio da su otpisi dugova, odnosno predstečajne nagodbe, uvedene još 2009. godine. Svoja iskustva u predstečajnim nagodbama podijelili su Goran Brajdić iz Dalekovoda, Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa, Jure Radić, šef Instituta IGH, Marko Bartulić iz splitske Hvidre i Nikola Veović iz Đuro Đaković Alatnice.Brajdić je rekao kako je u prvom dijelu predstečaja navažnija iskrenost, jer svi žele znati ishod. Najavio je da će sljedeći tjedan, a prije obećanog roka, dobavljači dobiti 20 posto svojih potraživanja."Kroz predstečajnu nagodbu smo uspjeli riješiti kompletan dug od 600 milijuna kuna i četiri mjeseca nakon toga riješili i dug prema bankama. S HBOR-om smo dogovorili svjež novac koji koristimo za programe restrukturiranja", rekao je Košćec.

Sa strancima lakše
Jure Radić je rekao kako je graditeljstvo palo za trećinu,a takav pad prometa rijetko tko može izdržati. Napomenuo je kako je teško postići dogovor sa svim bankama, pa su iz tog razloga upravo predstečajne nagodbe bile pomoć. Nadovezujući se na rad banaka, spomenuo je slučaj kako su od jedne banke preuzeli projekt, koji su oni tada vrednovali po upola manjoj vrijednosti. Rekao je kako bi možda bilo bolje da se zakon zove 'Dogovor s vjerovnicima', kao što je i u Europi slučaj, jer pojam predstečajnih nagodbi stvara loš imidž. Također, Jure Radić je priznao je kako u tijeku predstečajne nagodbe nije uspio dobiti niti jedan posao u Hrvatskoj, ali srećom jest u inozemstvu. I Nikola Veović je priznao kako je imao veće povjerenje stranih partnera, nego domaćih banaka.