Vlasti u gradovima i općinama čiji se proračuni danas u većoj ili manjoj mjeri oslanjaju i na prireze porezu na dohodak imaju približno pola godine za kalkulacije i simulacije kako se prilagoditi poreznim promjenama koje je Vlada prezentirala prije dva dana.

Koliko će lokalnih jedinica od njih oko 350 koje ga imaju i koje od iduće godine čeka ukidanje prireza iskoristiti mogućnost da taj prihod djelomično ili potpuno nadoknade određivanjem nešto viših stopa poreza na dohodak u okviru raspona koje je Vlada već iznijela, stvar je i političkog vaganja.

Isto vrijedi i za odluke da možda gubitak prihoda dijelom nadomjeste povećanjima nekih drugih nameta koji su u njihovoj nadležnosti. Od poreza na potrošnju i kuće za odmor za koje im se propisani maksimum povećava sa sadašnjih dva na pet eura po kvadratu do onoga za korištenje javnih površina ili paušalnog oporezivanja turističkih najmova.

Odluke o stopama poreza na dohodak za 2024. moraju se donijeti do kraja godine (tj. dotad se moraju objaviti u Narodnim novinama), a tim kalkulacijama bavit će se i u dvjestotinjak lokalnih jedinica koje i danas  funkcioniraju bez prireza (pa njegovim ukidanjem i ne gube), što je i jedan od načina privlačenja stanovništva u ta mjesta. U toj skupini izglednije je tražiti one koji će moguće razmatrati i opciju da nižu i višu stopu poreza na dohodak odrede i nešto ispod trenutnih (fiksnih) 20 odnosno 30 posto, pogotovo ako su npr. spretni s europskim fondovima. A ni lokalni izbori nisu jako daleko.

Propisani maksimum

Kako bilo, u određivanju gornje granice raspona za buduće stope poreza na dohodak Vlada se vodila razmjerima gubitaka općina, manjih i većih gradova te Zagreba kao najvećeg, koji i danas za prireze imaju različito postavljene najviše stope (općine do 10 posto, manji gradovi do 12, veći do 15, a Grad Zagreb do 18 posto).

Najglasnije na cijeli koncept novog kruga porezne reforme negoduju veliki gradovi u kojima na vlasti nije HDZ i koji ukidanjem prireza i gube najviše. Uz Zagreb koji je po tom nametu lani prihodovao oko milijardu kuna kuna, u Splitu računaju da njegovim ukidanjem ostaju bez 12 milijuna eura, a u Rijeci bez približno 9 milijuna eura.

Naravno, lokalni čelnici neće potencirati činjenicu da se u protekle dvije godine snažnog rasta inflacije nije diralo u iznos osnovnog osobnog dobitka (koji je u tom razdoblju zbog inflacije obezvrijeđen za 20-ak posto), pa su uz istodobni rast nominalnih plaća njihovi proračuni itekako profitirali. Lani su tako prihodi poslovanja JLS-a povećani s 3,9 na 4,5 milijardi eura. Pritom su im prihodi od poreza i prireza povećani za oko 400 milijuna eura, s 1,7 na 2,1 milijardu eura, odnosno gotovo za petinu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Model olakšice
Hipotetski, ako lokalci kompenziraju prireze stopama poreza na dohodak, u smislu efekata poreznog paketa Vlade prihodno ostaju “kratki” uglavnom za učinke povećanja iznosa osnovnog osobnog odbitka koji bi se od 2024. trebao povećati s 531 na 560 eura (uključujući i posljedično veće iznose za uzdržavane članove).

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je uz najavu da će Grad prirez nadoknaditi maksimalnim stopama poreza (u njegovu slučaju 23,6 i 35,4%) rekao da će proračun zbog povećanja osobnog odbitka ostati bez 40 milijuna eura. Usto, nepovoljan utjecaj očekuje i zbog podizanja praga oporezivanja po višoj stopi poreza na dohodak (s 47.780 na 50.400 eura) jer u u Zagrebu živi najveći broj onih koji podliježu i višoj, 30-postotnoj stopi.

U gradovima i općinama koji će ići na punu nadoknadu prireza građani s bruto plaćama većim od medijalnih 1300 eura (928 eura neto), za koje ne vrijede olakšice pri obračunu doprinosa već samo efekt povećanja osobnog odbitka, ne mogu računati s iole opipljivijim povećanjima plaća.

Primjerice, na bruto plaću između 1300 i 1500 eura povećanje neto plaće bi u prosjeku iznosilo oko 8 eura, za one od 1500 do 1700 eura bruto oko 11 eura. Ukratko, moglo bi ispasti da će mnogima npr. budući rast plaće koji proizlazi iz poreznih promjena dobrim dijelom “pojesti” već primjena indeksne klauzule telekom kompanija, među kojima je A1 to već najavio za srpanj.