Učenici koji su ove školske godine pohađali jednu od 49 osnovnih škola gdje se eksperimentalno provodio Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) više vremena provode u slobodnim aktivnostima te u odmaranju i druženju s prijateljima. Za razliku od njih učenici u školama gdje HNOS još nije zaživio većinu svog slobodnog vremena posvetili su pripremama za školu ili se opterećujući domaćim zadaćama. U HNOS-ovim osnovnim školama vanjskim vrednovanjem provedbe nije utvrđena veća motivacija učenika, a velikih i značajnih razlika nema ni u usporedbi testova znanja. Učenici u školama gdje se HNOS provodio ipak su u ukupnom uratku na testu nešto bolji od svojih kolega koji će se s HNOS-om suočiti već 4. rujna ove godine, kada će se program početi primjenjivati u svim hrvatskim osnovnim školama. Ipak, da je predstavljanje rezultata kozmetički potez resornog ministarstva prokazali su ravnatelji škola gdje se HNOS provodi. Oni upozoravaju da program u svojoj biti nije loš, ali da iziskuje znatno više organizacije, ljudskih potencijala i konačno financijskih sredstava da bi sve besprijekorno počelo funkcionirati. Prva iskustva s HNOS-om pratio je Institut “Ivo Pilar” koji je prvi put proveo vanjsko vrednovanje jednog programa hrvatskog obrazovnog sustava. U istraživanju je sudjelovalo 40.000 ispitanika, učenika, roditelja, učitelja, ravnatelja, stručnog osoblja, čelnih ljudi iz lokalne zajednice… Inicijalno testiranje provedeno je u listopadu na početku primjene eksperimentalnog programa kada je provjeravano znanje učenika, njihove kognitivne sposobnosti, te socijalizacijski i odgojni aspekti kako u školama po HNOS-u, tako i u 49 odabranih kontrolnih škola. Završno testiranje bilo je u svibnju, a ono je trebalo jasno upozoriti koliko su napredovali učenici u jednom i drugom programu.

“Učenici koji su pohađali eksperimentalne programe bolje su pripremljeni za daljnje školovanje. Komunikacija učitelja i roditelja sve je bolja u školama po HNOS-u, a bolja je i suradnja s lokalnom zajednicom. Roditelji hvale pozitivne promjene u ponašanju učenika, te ističu da je njihov stav prema školskom sustavu sve bolji. Učitelji pak smatraju da je suradnička klima u školama i izvan njih sve bolja, a opažaju i veće zadovoljstvo kod đaka”, rekao je jučer na predstavljanju dr. sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta “Ivo Pilar” ponosan na najveći projekt u društvenim znanostima od hrvatske samostalnosti. On je ustvrdio da su učenici u eksperimentalnim školama zadovoljniji, da imaju bolji odnos s nastavnicima te da učenje doživljavaju kao izazov. Učenici, rekao je Šakić, hvale učestalost primjena suvremenih pristupa nastavi, kao i školsku klimu, a drže i da su nastavnici pravedniji u ocjenjivanju. Učenici u školama gdje se nije provodio program po HNOS-u pak, naglašava ravnatelj “Ive Pilara”, imaju negativne osjećaje prema školi, tamo su učestaliji blaži oblici nediscipline, dok su nastavnici strogi u ocjenjivanju. Iako rezultati testova nisu meritorni, učenici u 49 eksperimentalnih škola pokazali su da bolje znanje u osam kategorija, za razliku od svojih kolega koji su bili bolji u svega tri kategorije testova.
“Cilj HNOS-a nije što bolja ocjena kao konačan ishod znanja, već rasterećenje učenika i priprema za cjeloživotno obrazovanje. Iako rezultati na testovima pokazuju da nema velikih razlika, učenici koji su pohađali eksperimentalni program ipak su brže napredovali”, poručio je ministar Dragan Primorac.