Ekonomski institut Zagreb očekuje ubrzavanje gospodarstva u 2016. i 2017. U odnosu na prognozu iz ožujka, revidirao je procjenu rasta realnog BDP-a za 2016. za 0,4 postotna boda naviše, na 1,9%, a procjena rasta realnog BDP-a za 2017. od 2,1% također je nešto viša.

Osnovne razloge promjene pronalaze u povoljnim kretanjima industrijske proizvodnje, nastavku visokih stopa rasta izvoza, ali i u deflaciji koja realni rast BDP-a čini većim od nominalnog. Na rast domaće potražnje utjecali su niska cijena nafte, porezne promjene iz 2015. te konverzija CHF kredita. No, neke investicijske aktivnosti mogle bi biti ugrožene u trećem tromjesečju jer će Vlada biti tehnička barem do sredine rujna. Politička neizvjesnost ne utječe povoljno na javne financije, naročito na financiranje deficita. Povećani oprez inoulagača smanjit će se trajnim povratkom političke stabilnosti.