Kao i u nekoliko posljednjih izdanja ekonomskih prognoza za države članice EU, Europska komisija je u Zimskoj prognozi ponovno naviše korigirala očekivanja gospodarskog rasta za Hrvatsku.

Zamah iz prošle godine prenijet će se, kažu, i na ovu. Rast BDP-a u 2017. vide na 3,1 posto (jesenas 2,5%), dok se za iduću očekuje nešto sporijih 2,5 posto realnog rasta. Nešto optimističnije nego lani EK gleda i na izglede rasta u cijeloj EU, premda uz dosta naglašenu zadršku i napomenu kako je ova zimska prognoza izrazito nesigurna, pri čemu izglede da prevladaju za rast pozitivni rizici smatraju nešto manjima od onih koji bi mogli rezultirati nešto manjim stopama rasta od očekivanih … u ovoj i .. posto u idućoj godini. Osim što još nije jasan smjer ključnih politika nove administracije u SAD-u, neizvjesni su i rezultati brojnih izbora ove godine održati u Europi, a tu su i skori pregovori EU i Britanaca.

Zasad se, čini se, s dosta sigurnosti računa da će labava monetarna politika Europske centralne banke potrajati dulje od prvotnih očekivanja. To poticajno djeluje na rast BDP-a, koji se očekuje u svim državama članicama EU, i to u sve tri godine na koje se referiraju zimske prognoze (2016.-2018.), a što nije bio slučaj već desetak godina. Glavni oslonac rasta i u Hrvatskoj i u EU trebao bi biti rast osobne potrošnje, praćen povećanjem zaposlenosti i rastom nominalnih plaća. U Hrvatskoj očekivanom rastu osobne potrošnje od 3,4 posto pogoduje i porezna reforma, ali i već četvrta godina korištenja benefita tzv. sigurnosne rente koja se u prvom redu očituje u turizmu.

Ubrzanju rasta investicija s lanjskih 4,2 na 5,2 posto ove i 5,8 posto dogodine, pak, značajan bi poticaj trebao doći od napredovanja projekata financiranih sredstvima europskih fondova. Kad su posrijedi investicije u EU u cjelini očekuje se skromniji rast ulaganja, koja i dalje podupiru povoljni uvjeti financiranja. Udio ulaganja u BDP-u u Europi i dalje je ispod razine na prijelazu stoljeća (20 prema 22%), a "trajna slaba razina ulaganja uzrokuje sumnju u održivost oporavka i potencijalni rast gospodarstva", ističu analitičari EK.

I Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta upozorava na taj problem: "Tek blagi rast investicija u Europi znači i sporo mijenjanje u smislu razvoja tehnologija". Kao glavne rizike koji bi mogli ugroziti oporavak našeg gospodarstva u EK ističu pogoršanje vanjskog okruženja i zatezanje monetarne politike. To samo dodatno daje na važnosti upozorenjima  o povećanju strukturnog deficita i visokoj ovisnosti o uvozu, koja reflektira nisku konkurentnost i uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva, ističe Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke.