U zadnjih 20 godina samo je jednom bio zabilježen veći broj prijavljenih na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u špici sezone nego što je to slučaj sada, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Bilo je to 2008. godine, kada je broj osiguranika dosegao 1,639 milijuna, pokazuju podaci iz jednog od internih izvješća izrađenih u Zavodu, navodi dnevnik.

Zaposleni u industriji

Broj zaposlenih u industriji nije se mijenjao

Reakcija

Negativan utjecaj određivanja minimalne plaće na ukupnu zaposlenost relativno je mali

U međuvremenu je ekonomska kriza učinila svoje, uslijedio je kontinuirani pad koji je trajao sve do 2014. godine kada je na 31. srpnja bilo samo 1,467 milijuna osiguranika (istodobno, bilo je gotovo 330 tisuća nezaposlenih).

Uzlazni trend, započet 2015. godine, prekinut je samo lani kada je gospodarstvo poljuljala koronarkriza. No, prema prošloga tjedna objavljenim podacima HZMO-a, trenutačno je broj zaposlenih opet visok, porastao je na 1,606 milijuna, što je za 0,38 posto više nego u isto vrijeme pretpandemijske 2019. godine. U odnosu pak na isti mjesec 2020. godine, rast je značajniji, točnije 3,36 posto.

Prema glavnoj ekonomistici Hrvatske udruge poslodavaca Ivi Tomić, taj trend kretanja broja osiguranika “svakako govori da se nalazimo u uzlaznoj fazi ekonomskog ciklusa, štoviše sugerira da očekivani gospodarski rast u 2021. nije posljedica isključivo drastičnog pada tijekom ljetnih mjeseci 2020. godine”.

Dodaje da je prosječan broj osiguranika tijekom prvih sedam mjeseciove godine veći ne samo u odnosu na isto razdoblje 2020. (+1,8 posto) nego i 2019. (+1,0 posto).

Nezaposlenost na dnu

Podaci o osiguranicima, koji usred ljeta govore i o sezonskom zapošljavanju, plastičan su odraz ekonomskih kretanja, ali njihov kontekst kaže i ovo: u 2019. godini je stopa nezaposlenosti bila smanjena na povijesno nisku razinu, ispod sedam posto, te je nastao problem nedostatka radnika u nekim sektorima, što je pak dobrim dijelom rezultat i pojačanog iseljavanja u godinama nakon ulaska Hrvatske u EU.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Paralelno, u Hrvatskoj raste uvoz radnika iz trećih zemalja, posebno u graditeljstvu i turizmu. Inače smo zemlja gdje samo 67 posto domaćeg stanovništva u dobi od 20 do 65 godina sudjeluje na tržištu rada, a stopa registrirane nezaposlenosti je sada 7,5 posto (podaci Državnog zavoda za statistiku).

U komentaru najnovijih brojki iz HZMO-a, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ukazuju na investicije u graditeljstvu i dobru turističku sezonu, a na pitanje o utjecaju stranih radnika odgovaraju kako je “za pretpostaviti da na povećanje broja osiguranika utječe i uvoz radne snage iz inozemstva”, na što ukazuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova o izdanim dozvolama za boravak i rad. Najveći broj dozvola ove godine izdan je, naime, u graditeljstvu (22.799) te turizmu i ugostiteljstvu (12.396).

Vezano djelomično uz to, ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca ukazuje na promjene u strukturi osiguranika, odnosno zaposlenih prema djelatnostima – većina povećanja broja osiguranika u odnosu na 2019. dolazi iz zapošljavanja u sektoru građevinarstva, a nakon toga slijedi sektor informacija i komunikacija, donosi Jutarnji list.