Uprava Dalekovoda pregovora s bankama o izradi konačnog plana restrukturiranja kompanije, no u utorak ga na predstečajnom ročištu neće u cijelosti predstaviti vjerovnicima. Iznijet će ga, kažu naši izvori, u osnovnim crtama. To, pak, znači da će za stavljanje točke na “i” u tom slučaju biti potrebno još jedno, odnosno treće ročište. Prema našim informacijama, bit će održano u prvoj polovici ožujka. Svakako prije nego što vjerovnici dobiju priliku glasovati o tom korigiranom planu restrukturiranja, Fina će plan objaviti. 

Finino vijeće u utorak će utvrditi konačni dug Dalekovoda. Kada, pak, na red dođe glasovanje o postojećem planu, više nema dvojbi da u utorak Dalekovodovi vjerovnici neće izglasati sadašnji, odnosno objavljeni plan restrukturiranja, s kojim je dužnik počeo taj postupak. O tome se uvelike priča i jasno je da banke ne prihvaćaju poznati Dalekovodov plan. No, Dalekovod ima vremena do 20. travnja za postizanje sporazuma s vjerovnicoma pred Finom. S obzirom na to da vrijeme curi, bitno je da se oko plana slože banke i povezana društva dužnika. To je taj tzv. “plan B” koji je ujedno koordinirani, tj. usklađeni plan dužnika s bankama. Njegove osnovne konture, kako doznajemo, upravo će na tom ročištu predstaviti financijski direktor Dalekovoda Goran Brajdić koji je prije dva mjeseca na tu funkciju došao iz Adriatica.neta. O njemu se neće moći glasovati u utorak, kaže naš izvor jer on mora prethodno biti objavljen. Nakon ročišta plan će objaviti na Fininoj web stranici pa će se tako zadovoljiti zakonski uvjet da s njime u cijelosti budu upoznati vjerovnici prije samog glasovanja. Moguće je i da će vjerovnicima biti dana mogućnost da glasuju internetom što zakon predviđa.

Plan samog Dalekovoda, pokazalo se to “u hodu”, nije održiv bez priličnih korekcija iz razloga što na isti način, te sa istom imovinom više nije moguće zatvoriti praktički dvostruko veće obveze. Dalekovodova Uprava je u svojem planu navela da obveze iznose 1,5 milijardi kuna na dan 30. rujna 2012. Povjerenik Mladen Janeška pomrsio je konce: inzistirao je da se obveze ažuriraju na dan pokretanja postupka u prosincu. Tako je isplivalo da obveze iznose oko 3,2 milijardi, od čega su 1,1 milijardi one po osnovi sudužništava. Jasno je i da dvostruko veći iznos nije nastao u tom kratkom razdobolju od niti tri mjeseca. Paralelno s time došlo je i do velikih promjena kod tražbina banaka. Povećavao se njihov udio u glasačkim pravima jer su se odricale svojih razlučnih parva, pa će banke glasovati s oko 1,7 milijardi kuna. Banke imaju natpolovičnu većinu, oko 53 posto. Za prihvaćanje novog korigiranog plana dužnika najsretnije je rješenje da se osiguraju dvije trećine ukupnih glasačkih prava, pa se sada na tome i radi. Neslužbeno doznajemo da će danas biti poznata informacija tijelima tog postupka što je Dalekovod postigao. Ključno pitanje je jesu li banke spremne oprostiti dio duga, odnosno glavnice.

Zagrebačka banka je najveći Dalekovodov vjerovnik i ima 30 posto od ukupnih glasačkih prava što znači da u cijelom postupku ona vodi glavnu riječ. Bez nje se ne može izglasati nijedan plan. Ročište u utorak je jako bitno jer će točno utvrđene, “zacementirane” tražbine vrijediti nadalje u predstečajnom postupku, ali i u hipotetskom slučaju stečaja kojega nitko ne spominje kao opciju. Na konačnom ročištu za utvrđivanje stanja duga bit će izvršeno i završno čišćenje tablica. Između dva ročišta osam je vjerovnika uspjelo dokazati svoje tražbine, pa je korigiran iznos osporenih tražbina, koje će na kraju biti oko 2,5 posto. Provest će se i korekcije temeljem prijeboja. Kompenzacijama će se anulirati dug i tražbina između Dalekovoda i pojedinih dobavljača. Vijeće će o tome donijeti rješenje i u slučaju ako je vjerovnik u plusu, imat će pravo glasa za tu razliku.