Iako gospodarska suradnja Ukrajine i Hrvatske nikad nije bila mjerena u milijardama, svejedno su dvije zemlje imale značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu koja je lani dosegla više od 126 milijuna dolara. Upravo danas Ukrajina obilježava 31. godinu nezavisnosti, ali i šest mjeseci rata otkako je 24. veljače Rusija napala njen teritorij.

To je svakako povod da malo u fokus stavimo Ukrajinu, ali ne po pitanju rata, geopolitike, izbjeglica i sl., nego u segmentu gospodarstva. Naravno da su u ratu, posebno ovakvih razmjera kakav je u Ukrajini, sve statistike i činjenice, pa i samo gospodarstvo, prilagođeni i u službi ratnih napora, no svejedno se mogu nazrijeti neki obrisi ekonomskog života, a koji je itekako važan kao logistički temelj učinkovite obrane zemlje.

Kina najveći partner
Ukrajina je i prije ruske agresije bila jedna od najslabije razvijenih zemalja Europe s tek nešto više od 150 milijardi dolara bruto društvenog proizvoda (BDP), dok je BDP po glavi stanovnika iznosio skromnih 3650 dolara.

Glavni vanjskotrgovinski partneri 2020. godine bili su im Kina, Njemačka, Poljska, Rusija te Turska. Na Kinu je otpadalo 14,4% ukrajinskog izvoza, vrijednog ukupno 49,4 milijarde dolara, te 15,5% uvoza, vrijednog ukupno 54 milijarde dolara.

U Poljsku su izvezli sedam posto svoje ukupne realizacije, Rusiju 5,5% te u Tursku 4,9%. S druge strane, nakon Kine najviše se uvozilo iz Njemačke, gotovo 10%, a slijede Rusija i Poljska. Glavni izvozni proizvodi Ukrajine su ulje sjemenki suncokreta, šafran, kukuruz, pšenica te rude i koncentrati željeza.

Zbog toga je i vidljivo zašto je toliko strateški važno bilo Ukrajini da se postigne sporazum o nesmetanom izvozu ukrajinskih žitarica brodovima iz blokiranih im crnomorskih luka. S druge strane, ta zemlja najviše uvozi vozila, strojeve te ugljikovodike.

Gospodarska suradnja Ukrajine i Hrvatske u posljednjih je 10-ak godina imala uzlaznu putanju te je s 46 milijuna dolara u 2015. porasla do 2020. na 109 milijuna, a lani je dosegla skoro 127 milijuna dolara.

Od toga na hrvatski izvoz otpada 68,7 milijuna, a na uvoz 57,9 milijuna. Statistike Hrvatske gospodarske komore za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju da je došlo do drastičnog pada hrvatskog izvoza u Ukrajinu, za 44%, dok je uvoz čak povećan, i to za 45 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema potpunim podacima za 2020., u Ukrajinu, u tu zemlju najviše smo izvozili lijekove koji čine trećinu našeg ukupnog izvoza u vrijednosti 20,5 milijuna dolara, a slijede kozmetički proizvodi s 11,1% udjela.

Tu su i kalupi i modelne ploče za ljevaonice, instrumenti, aparati i strojevi za mjerenje te razni rezervni dijelovi. S druge strane, najviše smo uvozili željezo i čelik, vatu i tekstilna vlakna, orašaste proizvode te cijevi i profile.

Spanov posao nije stao
Prema podacima HGK, u Ukrajini ima, ili je imalo, svoje predstavništvo barem šest hrvatskih tvrtki kojima je to tržište bitno. Iz Končara nam kažu da oni nemaju predstavništvo u Ukrajini, ali zato ima tvrtka Dalekovod, čije se poslovanje od 1. travnja ove godine uključuje u poslovanje Grupe Končar.

“Na tržištu Ukrajine Končar je prisutan već više od 20 godina. Posljednjih pet, na to tržište najviše su izvozila društva Končar – Mjerni transformatori (KMT) te Končar – Aparati i postrojenja (KAP). U ukupnom izvozu Končara prihodi iz Ukrajini nisu materijalno značajni.

U 2021. u Ukrajinu je izvezeno roba i usluga u vrijednosti od 3,8 milijuna kuna, što iznosi 0,1% našeg ukupnog izvoza. U 2022., do početka rata, isporučeno je roba u iznosu od 1,3 milijuna kuna, i to prekidači, rastavljači i mjerni transformatori. Prije početka agresije na Ukrajinu Končar je sklopio nekoliko ugovora koji su bili predviđeni za realizaciju u 2022. godini.

Njihova vrijednost također nije materijalno značajna. Ugovori se odnose na isporuku mjernih transformatora te ugovor za isporuku oklopljenih vodova (sabirnica) na HPP Dnister 1. U ukupnom iznosu ugovorenih poslova ti ugovori predstavljanju 0,1% naših ugovorenih poslova. Ugovori su trebali biti realizirani tijekom 2022.” kazali su nam iz Končar grupe kojoj je na čelu Gordan Kolak.

Na posao u Hrvatsku
Iz IT tvrtke Span naglašavaju da ih je situacija u Ukrajini pogodila prvenstveno s one ljudske strane, stoga su brzo organizirali pomoć kolegama iz Kijeva.

“Neki od njih stigli su u Hrvatsku, rade iz Zagreba, neki nisu htjeli ili mogli napustiti Ukrajinu i s njima smo u stalnom kontaktu. Obim posla se smanjio, ali suprotno očekivanjima, nije stao. Mi i dalje podržavamo naše korisnike u mjeri u kojoj je moguće. Fokus nam je na Cloud i Security uslugama, za kojima je jasno vidljiv rast potražnje. Za nastavak poslovanja ukrajinskim kompanijama je važno da su podaci sigurni u Cloudu”, navode iz Spana.