­”Nedostatak radne snage mogao bi hrvatskom turizmu ovoga ljeta donijeti poprilično velike probleme, a nerealan scenarij nije ni to da bi nam se moglo dogoditi da neki objekti u sezoni ostanu zatvoreni zato što nema u njima tko raditi, što se u konačnici dogodilo i lani. Hrvatska udruga turizma je još u rujnu prošle godine dala određene prijedloge s određenim mjerama za koje držimo da bi mogle popraviti situaciju. Nitko nije reagirao i sad su se toga svi sjetili nagon što su shvatili da će to vrlo izvjesno postati problem”, kazao je za Glas Istre direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić komentirajući temu koja je već neko vrijeme u fokusu svih razgovora o predstojećoj sezoni.

Ono što hrvatski hotelijeri stalno pokušavaju iskomunicirati, kazao je, je stav da pitanje radne snage u turizmu ne treba poistovjetiti s pitanjem uvoza radnika, odnosno izdavanja radnih dozvola. “Držimo da u Hrvatskoj još uvijek imamo određeni domaći radni potencijal koji nije, a može biti iskorišten za sezonski rad u turizmu. Tu prije svega mislim na studente, od kojih bi mnogi tijekom ljeta rado odradili sezonu i zaradili nešto ekstra za pokrivanje troškova studentskog života, međutim u tome ih često destimulira činjenica da njihova godišnja zarada koja premašuje iznos od 15 tisuća kuna automatski briše poreznu olakšicu koju jedan od roditelja ostvaruje na račun njihova studiranja”, kaže Ostojić.

turistička grana

Transformacija hotel ubrzala se tijekom Covida, hotelski biznis dobio novih zamah i veću dobit

Naime, kad student koji je roditelju uzdržavani član prijeđe zaradu od 15 tisuća kuna, smatra se da više ne može biti uzdržavani član pa tada roditelj mora vratiti porez koji mu se tijekom godine na to ime nije odbijao od plaće. Iz tog razloga, drži, značajno su umanjeni efekti sezonskog prihoda, ali i motiv kod dobrog broja studenata da budu zainteresirani za traženje sezonskog posla.

“Uz takve uvjete njima se jednostavno to ne isplati. Roditeljima je bolje imati olakšice na dohodak, nego da im dijete radi. Ta odredba i ovako nisko postavljena granica snažno destimulira studente da se tijekom ljeta sezonski uključe na tržište rada, zbog čega mi predlažemo da se taj cenzus poveća na 30 tisuća kuna, što bi bilo adekvatno za nekoliko mjeseci sezonskog rada”, kaže direktor HUT-a.

Drugo pitanje na koje iz te udruge pokušavaju skrenuti pozornost je pitanje tzv. drugog dohotka. Oni koji su zaposleni, a imaju volje i vremena raditi i neki dodatni posao, u ovom trenutku to mogu raditi uz sklapanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima za koje je, kaže Ostojić, potrebno platiti tako veliki iznos poreza da se to jednostavno nikome ne isplati.