U tri godine koliko traje gospodarski oporavak Hrvatske dug blokiranih građana povećao se 50 posto, za oko 14 mlrd. kuna, iako se broj blokiranih nije bitno mijenjao.
Pokazala je to analiza koju je, na osnovi Fininih podataka o ovrhama, za Hrvatsku udrugu banaka napravila Arhivanalitika Velimira Šonje. Naslovili su je Ovršeni dug građana: razmjeri, struktura i pravci za pronalaženje rješenja. Prema podacima iz analize, blokirani najviše duguju bankama, no tijekom tri godine one su pojačano prodavale svoja loša potraživanja pa im se udio formalno smanjio s 58% na oko 49%. U tom razdoblju smanjio se broj kratkotrajnih blokada, kakvima se smatraju one do godinu dana, te je broj građana s takvim ovrhama pao s 92 tisuće na oko 52 tisuće. No, to je samo 3% ukupnog duga – 97% ovrha odnosi se na dugove starije od 365 dana. Prosječan pojedinačni iznos dugotrajnih blokada povećao se pritom sa 111 na 148 tisuća kuna. To je i vrlo logično; u dugotrajnim su blokadama veći i iznosi duga koje konstantno povećavaju kamate.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Vjerodostojno.
nemoguće je plaćati 100% kamate na dug, to su zelenaški odnosi, država ne bi smjela kamatariti građane.
Uključite se u raspravu