Tri najveće hrvatske zračne luke – Zagreb, Split i Dubrovnik – krenule su u investicije vrijedne čak 4,8 milijardi kuna (640 milijuna eura).

No, svaka od tih investicija financira se na različit način. Novi putnički terminal zagrebačkog aerodroma gradi se po koncesijskom modelu, a investicija se financira iz kredita. Ulaganja u dubrovački aerodrom će se većim dijelom financirati iz fondova EU, dok će se splitska zračna luka u financiranju svoje investicije osloniti dobrim dijelom na vlastita sredstva. Vrijednost je investicije na zagrebačkoj zračnoj luci, koja je pod koncesijom više tvrtki predvođenih francuskim Bouyguesom i Aeroports de Paris, oko 2,47 milijardi kuna (330 milijuna eura). Kredit su Francuzima za gradnju novog terminala na Plesu dali Deutsche banka Luksemburg, Europska investicijska banka, International finance Corporation, Unicredit bank Austrija i Zagrebačka banka.

Novi bi terminal trebao biti gotov do kraja 2016. godine, a u prvoj bi fazi imao kapacitet od 3,5 milijuna putnika.  Zračna luka u Čilipima, pak, u investiciji je teškoj 1,84 milijarde kuna (246 milijuna eura). Prva faza obnove i dogradnje tog aerodroma počela je 2013. godine, i to premještanjem opreme, pripremnim radovima i gradnjom putničkog terminala, upravne zgrade te postrojenja za skladište i opskrbu zrakoplova na stajanci. Ove je godine, pak, počela druga faza projekta, a to, među ostalim, znači proširenje stajanke, gradnja nove stanice za spasilačko-vatrogasnu službu….

Na dubrovačkom će aerodromu najveći dio svoje investiciju pokriti sa 145 milijuna eura iz fondova EU, i to kroz dva operativna programa, OPP 2007. – 2013. i OPKK 2014. – 2020. Na Čilipe će stići i 32,5 milijuna eura iz takozvanog poticanja ulaganja – Europskog fonda za strateške investicije (EFSI). Zračna luka Dubrovnik među prvima je u cijeloj EU dobila novac iz tog fonda. Splitski aerodrom, naime, vrlo uspješno posluje, pa su lani ostvarili rekordnu dobit od čak 64,3 milijuna kuna. Kad se radovi okončaju, kapacitet splitskog aerodroma će biti 3,5 milijuna putnika, a osim terminala, proširit će se i površina parkinga za automobile i autobuse.