Prva četiri mjeseca 2026. hrvatski izvoz “podebljao” se u odnosu na lanjski rezultat za gotovo 11 posto, a i uvoz bilježi snažan rast (4,7%). Izvezeno je roba vrijednosti 9,1 milijardu, a uvezeno 15,9 milijardi eura.

To su preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz kojih još nije vidljivo i kome pripada zasluga za takav skok, no iz nešto detaljnijih podataka objavljenih za prvi kvartal uočava se jedna velika promjena.

Snažnim izvozom u ožujku, Slovenija je postala vodeće hrvatsko izvozno tržište. Za nešto više od 13 milijuna eura vrijednost plasirane robe na tržištu prvog susjeda bila je veća od izvoza u Njemačku, dosad vodeće hrvatsko izvozno tržište.

Veliki skok izvoza u Rusiju

Od ukupno 6,39 milijarde eura koliko je dosegnuo izvoz u prva tri mjeseca, u Sloveniju je izvezeno 799 milijuna eura, a u Njemačku 787 milijuna eura. Riječ je o početku godine, no primjetno je da prethodnih mjeseci izvoz u Njemačku slabi, a u Sloveniju značajnije raste. Naspram lanjskog prvog kvartala, izvoz u Njemačku podbacio je za 1 posto, dok je u Sloveniju njegova vrijednost porasla za 8 posto.

To, inače, nije prvi put da Slovenija pretekne Njemačku na listi vodećih kupaca. Dogodilo se isto još 2022., kada je u prosincu izvoz u Sloveniju toliko snažno odskočio da je u samom finišu za 10-ak milijuna eura pretekla Njemačku, s tim da nije preskočila i Italiju, koja je te godine zauzela prvu poziciju glavnih izvoznih tržišta.

Iz podataka DZS-a nije još vidljiva detaljnija struktura izvoza, no zanimljivo je i da je istodobno uvoz iz Njemačke nastavio rasti (+2,5%), dok je iz Slovenije u Hrvatsku uvoz skliznuo za 1,4 posto. Njemačka je pritom zadržala poziciju glavnog dobavljača Hrvatske (uvezeno 1,70 milijardi eura), a Slovenija je trećerangirana na toj listi, iza Italije.

Robna razmjena s Italijom u prvom kvartalu je intenzivirana u odnosu na lani, prvenstveno na uvoznim poslovima, čija je vrijednost premašila rezultat s prvog lanjskog kvartala za više od 26 posto ili u apsolutnim brojkama uvoz je bio veći za 322 milijuna eura (izvoz je rastao stopom od 0,6 posto). Takvo povećanje vrijednosti uvoza iz Italije svakako je ostavilo traga na ukupan uvozni rezultat, budući da je iz većine glavnih tržišta bilježen pad, pa tako i nakon što se podvuče crta i uračunaju realizacije s drugim partnerima, ono nadmašuje ukupan porast vrijednosti uvoza (koji je inače dosegnuo 11,44 milijuna eura).

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Ukupno gledajući, pozitivan trend hrvatska vanjska trgovina bilježi u odnosima s članicama EU, dok su slabiji rezultati u oba smjera na drugom važnom tržištu CEFTA-e. Iznimka je izvoz u BiH, u koju je izvezeno 681 milijun eura (+3,3%). Zamjetnim skokom izvoza izdvaja se, pak, Rusija, u koju je u prva tri mjeseca izvezeno 150 milijuna eura (154 posto više), dok je u drugom smjeru rezultat posve suprotan, uvoz iz Rusije je pao na svega 1,7 milijuna eura. Izvoz je u Rusiju inače rastao i u prošloj godini, na kraju koje je iznosio 265 milijuna eura.

Koliko je taj skok značajan ilustrira podatak da je u SAD u prva tri mjeseca 2026. izvezeno roba vrijednosti 157 milijuna eura. Izvoz u SAD ove godine bilježi lagani pad (1,2%), što je u skladu s očekivanjima zbog carinskih mjera koje je uveo SAD, ali uvoz snažno raste (+28%). Pao je i uvoz iz Kine (14%), uz istodoban snažan rast izvoza, s tim da je u slučaju uvoza riječ o značajno manjoj vrijednosti (40 milijuna eura).

Solidno stoji prehrana

Što je najviše pridonijelo snažnom uzletu i dvoznamenkastom rastu izvoza u travnju, moći će se nazrijeti iz idućeg izvješća DZS-a, no iz podataka za prva tri mjeseca jasno je da je veća cijena nafte itekako dala zamaha brojkama ostvarene trgovine hrvatskih tvrtki sa svijetom. I vrijednosti trgovine sirovom naftom i naftnim derivatima su značajno porasle, a izuzetak je samo izvoz rafinirane nafte. Poljoprivreda bilježi i slabiji izvoz i uvoz, dok je stopa rasta izvoza prerađivačke industrije ispod prosjeka ukupnog tromjesečnog izvoza (1,9 posto).

Za većinu industrijalaca prvi kvartal ostaje u znaku slabijeg plasmana na stranim tržištima, od proizvodnje duhanskih proizvoda, pića, tekstila i odjeće, papira, kože, do drvne i industrije namještaja. Skok, i to dvoznamenkast, bilježe proizvodnja električne opreme, metala, kemijska industrija, a nešto manji, ali solidan rast izvoza (6,6 posto) imala je prehrambena industrija.

Usporeni gospodarski oporavak Njemačke, kao i neizvjesnost koju generiraju geopolitičke tenzije analitičarima ne ulijevaju puno nade da se u nastavku godine može očekivati nastavak uzleta koji je za hrvatski izvoz obilježio travanj. No, valja priznati i da analitičari nisu bili optimistični ni nakon loših siječanjskih i rezultata za veljaču, te su najavljivali pad vrijednosti izvoza, a travanj ih je demantirao.