Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs najavio je u četvrtak da će uskoro raspisati javni poziv za 50 škola koje bi trebale sudjelovati u eksperimentalnoj primjeni cjelodnevne škole, izrazivši uvjerenje da će interes biti velik.

“Vrlo skoro ćemo raspisati javni poziv za 50 škola koje bi trebale sudjelovati u ovoj eksperimentalnoj primjeni cjelodnevne škole. Vjerujem već sad da će interes biti velik”, kazao je Fuchs novinarima prije sjednice Vlade.

To će, kaže, napraviti tako da odabir uključuje i škole iz većih urbanih središta kao i škole koje su izvan toga.

Eksperiment će trajati četiri godine, a svake godine provodit će analize i vidjeti rezultate takve eksperimentalne primjene da bi se za četiri godine moglo eventualno nešto mijenjati da bi program bio još bolji. To je, smatra ministar, dovoljno dug period da se mogu donositi valjani zaključci.

Nakon toga bi se, kako je rekao, školske godine 2027./2028. išlo u primjenu cjelodnevne škole na razini Hrvatske, nakon što sve škole prijeđu na rad u jednoj smjeni i zadovolje se svi oni uvjeti koji su potrebni da bi se mogla primijeniti cjelodnevna nastava, a to uključuje i kuhinje i infrastrukturu.

Domaća zadaća pisat će se u školi, neće biti potrebe za instrukcijama

“Jedan je od glavnih ciljeva ovakve koncepcije da će učenici u okviru onog obaveznog dijela trajanja škole, do 14 ili15 sati imati jedan definiran period i prostor gdje će raditi dodatno na poboljšanju svojih znanja i kompetencija i utvrđivanja onoga što su učili”, istaknuo je Fuchs.

“Domaća zadaća koja se daje učenicima da još jedanput ponove ili napišu nešto da bi utvrdili gradivo sada se prebacuje u školu i širina tog dijela obuhvata rada s učenicima može biti u grupama, može biti pojedinačno, mogu učitelji ponavljati određene lekcije za koje misle da djeca nisu dobro usvojila”, pojasnio je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ministar smatra da više neće biti potrebe za instrukcijama i da će one na taj način biti riješene. “Mi mislimo da neće biti potrebe za instrukcijama i da će na taj način one biti riješene, da ćemo polučiti bolje rezultate i da će sva djeca imati jednake mogućnosti tijekom školovanja”, rekao je.

Dokazano je, kaže, da djeca iz obitelji s višim stupnjem obrazovanja postižu bolje rezultate, da djeca iz socijalnih struktura koje su nešto niže u odnosu na neke druge postižu lošije rezultate. “Na ovaj način zbog tih instrukcija, između ostaloga, mislimo da će ovo itekako pridonijeti da sva djeca imaju iste šanse”, ustvrdio je.