Izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu najvažniji je i najveći projekt u sklopu Projekta obnove riječkog prometnog pravca tzv. Rijeka Gateway projekta (RGP I i II) koji je Vlada Republike Hrvatske pokrenula 2003. godine u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD).

Godine 2009. sa Svjetskom bankom potpisan je ugovor o zajmu koji je jamčio nastavak obnove riječkog prometnog pravca i o tome se projektu obično govori kao o projektu Rijeka Gateway Project II (RGP II), piše Novi list.

Programi RGP I i II usmjereni su na unapređenje kompetitivnosti Rijeke kao lučkog grada, na modernizaciju strateški važnih lučkih postrojenja, na povećanje stupnja uključivosti privatnog sektora u lučke operacije, unapređenje financijskog poslovanja Lučke uprave Rijeka kako bi se postupno umanjile državne subvencije te poboljšao lučko-gradski okoliš uz bolju integraciju Rijeke u međunarodne prometne koridore, pojašnjavaju u Ministarstvu mora, prometa i infrastukture, naglašavajući kako ukupna vrijednost lučke komponente u RGP I i II iznosi 186,8 milijuna eura, od toga 144,3 milijuna eura zajma Svjetske banke (IBRD) i 42,5 milijuna eura domaćeg udjela, odnosno novca i državnog proračuna Republike Hrvatske.

Trenutno je u realizaciji Rijeka Gateway Project II, čija je ukupna vrijednost 112,5 milijuna eura, od čega je 84 milijuna eura zajma, a 28,5 milijuna eura osigurano je iz državnog proračuna. Taj projekt završava izgradnjom novog Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala (Zagreb DSCT).

Prva uključuje izgradnju obale od 400 metara, odnosno obalnog zida sa zaobaljem, i njezin prvi dio završio je u svibnju 2019. godine. Vrijednost ove investicije je 109 milijuna eura, a financirala ju je Lučka uprava Rijeka kroz zajam Svjetske banke. Prva faza izgradnje uključuje i izgradnju terminalske infrastrukture i suprastrukture te instalacije terminalske opreme koja će se financirati putem investicijskog ulaganja koncesionara, a vrijednost je procijenjena na 60 milijuna eura. U ovoj fazi planirana je i izgradnja intermodalnog terminala što bi se trebao financirati putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a vrijednost je investicije 31,6 milijuna eura, piše Novi list.

U drugoj fazi, koju bi također trebali financirati koncesionari, planirana je izgradnja produžetka od 280 metara obalnog zida sa zaobaljem (odnosno 680 metara obalnog zida) i opremanje toga prostora svom potrebnom opremom. Vrijednost ove investicije se procjenjuje na 80 milijuna eura, a rok za realizaciju toga projekta je najkasnije 2034. godine.

Završetkom svih ovih investicija, Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal imat će kapacitet za prekrcaj kontejnera od približno milijun TEU-a godišnje i bit će osposobljen za prihvat posljednje generacije kontejnerskih brodova.

Kako ističu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, zbog svojih kapaciteta i strateške prometne pozicije Zagreb DSCT i uz njega povezani projekti prava su investicijska prilika u ovom dijelu Europe. Ovo je, naime, jedini novi kontejnerski terminal koji se gradi i čija je izgradnja pri kraju u Sjevernom Jadranu te, zajedno s povezanim projektima, omogućuje razvoj riječke luke u snažno intermodalno središte u ovom dijelu Jadrana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Od koncesionara se očekuje da u riječkoj luci implementira učinkovito i međunarodno prihvaćenu najbolju poslovnu praksu te da u nju privuče dodatni pomorski promet, naglašavaju u Ministarstvu, pojašnjavajući da je riječ o jedinom deep sea kontejnerskom terminalu koji ima maritimne/shipping kapacitete i pruža najkraći ulaz u centar Europe bez konkurencije. Osim toga, jedino Zagreb DSCT je i jedini kontejnerski terminal u Sjevernom Jadranu koji će moći prihvatiti i servisirati najnovije Ultra Large Container Vessele (ULVC) kapaciteta većeg od 14.000 TEU-a.

Koncesija se izdaje na rok od 50 godina, nakon što je u proljeće ove godine proveden postupak odabira koncesionara. Postupak se provodio javnim prikupljanjem ponuda u otvorenom postupku i završen je 10. svibnja 2021. godine javnim otvaranjem ponuda, kada je utvrđeno da je pristigla jedna ponuda koju je dostavio Konzorcij APM TERMINALS B.V. i ENNA Logic d.o.o. i koja sadrži sve potrebne elemente sukladno javno objavljenoj dokumentaciji za nadmetanje te zadovoljava maksimalne uvjete iz natječaja,  piše Novi list.

U pristigloj ponudi ponuditelj se obvezuje na izgradnju potrebne infrastrukture i potpuno opremanje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala u Fazi 1. i Fazi 2. te jamči kontejnerski promet od milijun TEU-a u prve dvije godine rada terminala. Procijenjena vrijednost koncesije iznosi više od dvadeset milijardi kuna, a utvrđeni iznos fiksne koncesijske naknade iznosi dva milijuna eura godišnje.

Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka 24. lipnja 2021. godine donijelo je Odluku o davanju koncesije konzorciju APM TERMINALS B.V. i ENNA Logic d.o.o., pri čemu su ove dvije tvrtke morale osnovati društvo posebne namjene s kojim će danas biti potpisan ugovor o koncesiji. Izgradnju i stavljanje u funkciju novog kontejnerskog terminala prate i brojni vezani projekti.

Jedan od njih je izgradnja državne ceste D-403, vrijedne pola milijarde kuna, koja povezuje riječku luku, odnosno Zagreb Deep Sea Terminal, sa zaobilaznicom na čvoru Škurinje. Riječ je o strateški važnoj prometnici, ne samo za projekt terminala, čiji je cesta neizostavni dio, budući da terminal ne može početi s radom prije nego što cesta bude završena, već i za spajanje zapadnog dijela centra Rijeke sa zaobilaznicom i mrežom autocesta.

Uz sam kontejnerski terminal gradi se i Intermodalni željeznički terminal Zagreb DSCT. U sklopu tog projekta bit će rekonstruiran i dograđen teretni dio željezničkog kolodvora Rijeka i izgrađen intermodalni terminal za željeznički prijevoz na novom kontejnerskom terminalu. Velik dio radova na ovom projektu koji obuhvaćaju ne samo rekonstrukciju, izmještanje pojedinih kolosijeka i izgradnju novih, već i izgradnju cjelokupne prateće infrastrukture, priveden je kraju, a u HŽ Infrastrukturi očekuju izdavanje uporabne dozvole do kraja ove godine. Projekt se sufinancira iz EU fonda Instrument za povezivanje Europe (CEF),  piše Novi list.