Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih trenutačno je nešto iznad 130 tisuća. Proteklu godinu HZZ je zaključio sa 125.715 registriranih nezaposlenih ili samo 14 osoba više nego u studenome, dok u odnosu na prosinac 2020. ta brojka predstavlja smanjenje za više od 34 tisuće ili za oko 21 posto.

U biltenu za prosinac navodi se i kako je na godišnjoj razini nezaposlenost smanjena u svim dobnim skupinama; najviše u onoj od 20 do 24 godine (više od 35%), a najmanje kod starijih od 60 (za 7,8%).

Pozitivna kretanja
Godišnji pad bilježi se kod svih skupina i prema razini obrazovanja, s tim da je najviše, za gotovo četvrtinu, pala kod osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem, a najmanje, 15-ak posto, kod onih s osnovnom školom.

Slično vrijedi i teritorijalno; u odnosu na zadnji mjesec 2020. nezaposlenost je manja u svim županijama. No, dok je u Istarskoj niža čak 44 posto, u Vukovarsko-srijemskoj pad je manji od deset posto.

Istodobno, od ukupno 13,7 tisuća prošlomjesečnih izlazaka iz evidencije, 8140 osoba izašlo je jer se zaposlilo. Oko 6900 zasnovalo je radni odnos, a više od 2400 status je promijenilo zbog drugih poslovnih aktivnosti, uključujući i registriranja obrta ili tvrtke.

Najviše osoba koje su pronašle posao našlo ga je su sektoru trgovine (više od 1000), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (886), prerađivačkoj industriji te zdravstvu i socijalnoj skrbi.

Pozitivna kretanja na tržištu rada potvrđuju i mjesečne brojke o prijavama slobodnih radnih mjesta, na što osim HZZ-a upućuju i podaci na kojima zagrebački Ekonomski institut temelji svoj OVI indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen u suradnji s portalom MojPosao.

Poslodavci su prošlog mjeseca HZZ-u prijavili 16.338 slobodnih radnih mjesta, čak 90% više nego u istom mjesecu godinu prije, ali i gotovo 50% više nego u prosincu predpandemijske 2019.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Najviše radnika prošli se mjesec putem HZZ-a tražilo u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanje hrane (oko 3,5 tisuće), obrazovanja (2234) te zdravstva i socijalne skrbi.

U isto vrijeme potražnja za radom mjerena OVI indeksom, u zadnjem mjesecu 2021. bila je 75% veća nego godinu prije te 32% veća nego u prosincu 2019. U EIZ-u su podcrtali kako je to osmi uzastopni mjesec u kojem je potražnja za radom nadmašivala pretpandemijske mjesece.

Tako je i na razini cijele godine potražnja za radom po OVI indeksu u usporedbi s 2020. bila veća za 48%, a u odnosu na predkriznu 2019. za 5,5%.

U komentaru navode i da su lani najtraženiji bili prodavači, kuhari, konobari, skladištari i vozači, te da je približno podjednak udio oglasa bio za rad na određeno i neodređeno vrijeme.

Kojih manjka, a kojih ne
Osim tih naznaka stanja potražnje za pojedinim zanimanjima HZZ godišnje objavljuje i preporuke za obrazovnu i politiku stipendiranja učenika i studenata. Na temelju analiza koje uključuju i ankete među poslodavcima napravljene su i preporuke za 2022.

Neke sugestije ponavljaju se iz godine u godinu. Tako je za Grad Zagreba i Zagrebačku županiju, ali ne samo njih, veoma duga lista preporuka povećanja upisa i stipendiranja za razna strukovna zanimanja, “majstore”.

U visokom obrazovanju, pak, preporuke idu u smjeru smanjenja za studije ekonomije, filozofije, politologije, komunikologije, novinarstva, dizajna, književnosti, kineziologije.

Nasuprot tome, za elektrotehniku, računarstvo, medicinu, rehabilitaciju, matematiku, strojarstvo, predškolski odgoj, pa i npr. germanistiku, sugerira se više upisa tj. bolje perspektive zapošljavanja.