Više od 70 posto poslodavaca u Hrvatskoj ove godine želi zapošljavati mlade ICT stručnjake, za razliku od prošle godine kada je to željelo njih 63 posto, a ove se godine povećao i broj oglasa za zanimanja IT i telekomunikacija, što pokazuje da se u sektoru ICT-a stvari ipak kreću naprijed.

To je, uz ostalo, istaknuo predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra Hrvoje Balen u zagrebačkom sjedištu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na današnjem predstavljanju rezultata ovogodišnjeg istraživanja o zapošljavanju u ICT sektoru u Hrvatskoj provedenog u sklopu ovogodišnje paneuropske inicijative 'eSkills for Jobs' Europske komisije.

Partneri u tom istraživanju, koje je od sredine travnja do početka svibnja web upitnikom obuhvatilo 450 poslodavaca u ICT sektoru, bili su HUP-ova Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, Udruga nezavisnih izvoznika softvera-CISEx i HGK.

Iako se još uvijek najviše traže VSS stručnjaci, istraživanje je pokazalo i da sve većem broju poslodavaca za ICT radna mjesta nije bitna diploma koliko vještine, i to posebno za mjesta 'softver developera', 'bussiness anallyst', 'enterprise solutions' konzultant i 'systems engineer' koja se i najviše nude u ovoj godini.

Vezano za ICT sektor jednim od važnijih podataka Balen je izdvojio što je izvoz tog sektora u zadnjih pet kriznih godina porastao na više od milijardu kuna ili za oko 78 posto, kao i da se taj i trend zapošljavanja u tom sektoru nastavlja i ove godine.

Dobrim ocjenjuje i što su najviše u sektoru zapošljavale manje tvrtke, sa 11 do 50 zaposlenih, jer to pokazuje da su i manje ICT tvrtke otporne na krizu.

Institucijama je Balen poručio da je važno motivirati mlade na izbor obrazovanja za ICT zanimanja, kao i da bi bilo dobro da se dodatno razmotre modeli o rasterećenju rada kako bi se povećale investicije i konkurentnost.

Direktor njemačke konuzultantske tvrtke Empirica Werner Korte smatra da treba ulagati u obrazovanje za ICT jer će samo u Europi u idućim godinama slijedom razvoja tehnologije biti otvoreno oko milijun radnih mjesta za ta zanimanja, i to posebno u segmentima mobilnih tehnologija, cloud computinga, big data i social bussinesa.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

I glavni tajnik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Marko Lacković istaknuo je da Hrvatska ima dobro mrežnu i ostalu ICT infrastrukturu, što je njezina i konkurentska prednost, ali da treba poraditi na poboljšanju odnosa između ICT i javnog sektora kojemu može itekako pomoći u rješavanju brojnih administracijskih i drugih problema.

Podsjetio je i na globalnu ljestvicu ICT konkurentnosti (ili Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji Svjetskog gospodarskog foruma) na kojoj je za ovu godinu među 148 zemalja Hrvatska 'skočila' za pet mjesta u odnosu na lani, ili s 51. na 46.

Tu poziciju i taj skok Lacković je ocijenio dobrim, dodajući da je to dijelom pokazatelj da je Hrvatska u ICT-u imala sitnih, ali bitnih rezultata, ali dijelom i rezultat stagnacije i pada zemalja u okruženju na toj listi.

ICT-om bavi se i industrijska strategija, koja ga je uvrstila i među šest ključnih industrijskih djelatnosti u Hrvatskoj jer izvozi, zapošljava i radi s profitom, ali mu, kako i drugim sektorima treba omogućiti bolji zakonski, investicijski, obrazovni i svaki drugi okvir, te više ulagati u istraživanje i razvoj, kazao je na skupu Tomislav Pokaz iz Ministarstva gospodarstva.

Najavio je i da bi ta strategija prema planu trebala biti usvojena do kraja drugog kvartala ove godine.