U evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) na kraju prošlog mjeseca bilo je ukupno nešto više od 1,74 milijuna osiguranika. U dijelu smo godine u kojem je sezonski uobičajen pad ukupnog broja ljudi koji u raznim aranžmanima rade i plaćaju doprinose, pa je mjesečni pad broja osiguranika (za oko 11,6 tisuća) – očekivan.

U godišnjim usporedbama mjerena zaposlenost veća je za oko 39,5 tisuća osoba ili 2,3 posto. Od 20-ak kategorija djelatnosti najviše zaposlenih, nešto više od 247 tisuća, u raznim je granama prerađivačke industrije, ali prerađivački sektor jedan je od onih koji nisu pridonijeli godišnjem rastu zaposlenosti; u njemu danas radi za oko 3300 ljudi manje nego prije godinu dana.

Istodobno, godišnjem povećanju najviše je pridonio javni sektor, odnosno dvije od tri skupine djelatnosti u kojima se zaposlenost u najvećoj mjeri odnosi na državne i javne službe, a to su javna uprava i obrana, obrazovanje te zdravstvo i socijalna skrb. U ta tri bloka broj osiguranika je u godinu dana povećan za gotovo 16 tisuća, što predstavlja 40 posto ukupnog međugodišnjeg rasta.

Sporiji rast u građevini

Pritom se gotovo devet desetina povećanja zaposlenosti u javnom sektoru odnosi na obrazovanje (za 7,4 tisuće ih je više nego u lanjskom studenome) i zdravstvo i socijalnu skrb (porast za gotovo 6,8 tisuća). U ta dva segmenta, dakle, broj osiguranika u godinu je dana porastao za oko 14 tisuća ili čak 5,7 posto, na više od 261 tisuću.

Usporedbe radi, u građevinarstvu kao jednom od sektora koji se posljednjih godina ističu rastom aktivnosti broj osiguranika u studenome je bio na 153,8 tisuća ili za oko 2300 više nego prije godinu dana. U turističko-ugostiteljskim djelatnostima više ih je za nepune tri tisuće, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za oko 3600, u prijevozu i skladištenju za 1200, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima za 1600…

U javnom sektoru i na mjesečnoj razini se bilježi povećanje zaposlenosti; u tri bloka koja ga predominantno predstavljaju broj osiguranika je u odnosu na listopad povećan za blizu dvije tisuće, što je ublažilo prošlomjesečni pad.

Prijave i odjave iz HZZ-a

Evidencija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuje, pak, da je tijekom studenoga u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno 15.603 osoba, što je 4,4 posto više nego u istom mjesecu lani.

Istodobno je iz nje izašlo 12.316 osoba (+8,8%), od čega zbog zapošljavanja njih 7648. Pritom je najviše zasnivanja radnog odnosa bilo u sektoru trgovine (1070), prerađivačke industrije (917) i obrazovanja, gdje je posao našlo 785 osoba.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a