Nakon što povećanu potrošnju tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva nije popratio adekvatni skok broja fiskaliziranih računa u srpnju, u kolovozu se trend ipak preokrenuo.

Vrhunac još jedne po redu, dobre turističke sezone, kao i terenske kontrole poreznih i carinskih inspektora diljem obale, čini se, donijeli su konkretnog efekta.  U prvoj polovici, od 1. do 15. ovog mjeseca, u Hrvatskoj je izdano 123,8 milijuna računa, što je 1,68 milijuna računa više nego u srpnju, pokazuju podaci Porezne uprave iz sustava fiskalizacije. Iznos računa za prvu polovicu kolovoza iznosio je 10,48 milijardi kuna, gotovo 845 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. 

Strogi nadzori
Nasuprot toga, srpanj je poreznicima donio dozu razočaranja. Premda je iznos računa koji su prošli kroz sustav fiskalizacije povećan na 20,6 milijardi, sam broj izdanih računa pao je za 1,85 milijuna. Te su brojke u medijima interpretirane kao uvećana potrošnja po računu, no takve racionalizacije očito nisu shvaćene ozbiljno u Ministarstvu financija i Poreznoj upravi.

Posebice, ne u trenutku nacionalne nogometne euforije koja je u mjesec dana Svjetskog kupa donijela dvoznamenkasto veću potrošnju, posebice ugostiteljskim objektima koji su prosječno tijekom polufinalne utakmice s Engleskom bilježili 17 posto veće promete .  U namjeri da u državnoj blagajni zatvore jaz između planiranih prihoda od PDV-a i realnih priljeva u, za PDV najizdašnijem dijelu godine, Porezna uprava u suradnji s Carinskom krajem srpnja glasno je provela nadzor fiskalizacije, a još glasnije najavila stroge kazne za one porezne obveznike koji ili ne izdaju račune ili izdane račune ne fiskaliziraju. 

Preko nišana
Upozorenja o namjeri provođenja nadzora i mogućem ispisivanju kazni i do 500.000 kuna za fiskalne prekršaje gotovo preko noći su donijele nagli porast broja fiskaliziranih računa u kolovozu opovrgnuvši usput tezu o "većoj potrošnji po pojedinom računu".

Ugostitelji i Porezna uprava gledaju se 'preko nišana' još od dizanja PDV-a na ugostiteljske usluge s 13 na 25 posto koji  je u primjeni od početka 2017. godine. Taj je potez bio ključan stup u tadašnjem valu porezne reforme za spuštanje poreza na rad, ali i efikasno prelijevanje dijela poreznog tereta na nerezidente tijekom turističke sezone. 

Kreativni nezadovoljnici
Dio kreativnih nezadovoljnika pronašao je rupu u propisima za izbjegavanje PDV-a. Dosezanjem praga od 300.000 kuna godišnjeg prometa umjesto ulaska u sustav PDV-a od naredne godine, tvrtke bi se gasile, a na njihovom mjestu nicale nove s istim radnicima i opremom, jasno opet izvan sustava PDV-a.

Zato je u novim poreznim izmjenama, koje na snagu stupaju s početkom 2019. godine, predviđeno da oni porezni obveznici koji premaše sadašnji prag od 300.000 kuna ulaze u sustav PDV-a odmah, a ne kao dosad s početkom iduće kalendarske godine.  Inače, u ovogodišnjem planu proračuna država računa prikupiti 49,6 milijardi kuna od poreza na dodanu vrijednost, ključnog prihoda državnih financija. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’