U trgovini na malo u Hrvatskoj potrošači godišnje ukupno obave više od milijardu i pol raznih kupnja. Približno polovica računa prođe kroz fiskalne blagajne supremarketa, hipermarketa i drugih formata u okviru tzv. nespecijaliziranih prodavaonica pretežito hranom, pićem i duhanom koji su uglavnom dio trgovačkih lanaca. Kao mjesta svakodnevne kupnje kućanstava, vodeći među njima već uobičajeno imaju “rezervirana” i visoka mjesta na listi najvećih poduzeća iz realnog sektora u Hrvatskoj prema godišnjim prihodima. Tako je bilo i lani.
Najveći igrači u trgovini robom široke potrošnje (Fast Moving Consumer Goods, FCMG) od prvih deset mjesta zauzeli su četiri, jedno više nego godinu prije. Već poslovično top 10 poduzeća predvode glavni igrači u energetici koji na njoj drže pet mjesta, a predstavnika u vodećoj desetorci imaju još samo telekomunikacije (HT). Četiri najveća maloprodajna lanca – Konzum, Lidl, Spar i Plodine pozicionirali su se na treće, peto, sedmo i deveto mjesto. Konzum kao dugogodišnji “broj jedan” pritom je prvi put prihodom premašio dvije milijarde eura. Lidl je prekoračio granicu od 1,3 milijarde, dok se klubu milijardera po prihodima, s ostvarenih 1,08 milijardi, pridružio i Spar. Plodine su s gotovo 993 milijuna lanjskih prihoda stigle nadomak tog društva.
Uz Kaufland kao sljedeći po veličini (više od 800 milijuna), među 15 najvećih hrvatskih poduzeća lani se novim dvoznamenkastim rastom prihoda probio i Studenac kao šesti po prihodima, a poziciju u prvih 20 rang-liste najvećih poduzeća u RH drži još dalmatinski lanac Tommy. Među maloprodavačima mješovite robe dio vodeće desetorke su i križevački KTC te Narodni trgovački lanac (NTL). Tu je i Metro Cash&Carry čiji je poslovni model, doduše, ponešto specifičan jer svoj razvoj i rast u značajnoj mjeri gradi na veleprodaji odnosno HoReCa poslovanju, s približno 25 posto udjela na tom tržištu.
Inflacija i potrošačke navike
U segmentu tzv. neprehrambene trgovine skupinu najvećih i dalje predvodi Pevex. Lider u “do-it-yourself” segmentu maloprodaje lani je 14-postotnim rastom premašio pola milijarde eura prihoda. Kontinuiranim ulaganjem u nove kapacitete danas ima 32 prodajna centra u 28 hrvatskih gradova, a trenutačno je u gradnji ili pripremi još nekoliko lokacija. Kompanijska je strategija dosegnuti 40 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, nakon čega je u planu iskorak na inozemna tržišta.
Pevex prihodima slijede dva drogerijska lanca koja su također rasla dvoznamenkasto – DM i Müller te Tisak i Bauhaus. Usto, među najvećima u “neprehrani” je i nekoliko predstavnika maloprodajnog segmenta opremanja i uređenja doma – u prvom redu Lesnine, IKEA-e, Flibe (Emmezeta) i Jyska te lanca trgovina autodijelova Tokić.
I ove godine trgovci će na ljestvici 10 ili 20 najvećih tvrtki u RH vjerojatno biti podjednako zastupljeni, iako je s obzirom na već višegodišnji trend rasta, postupno usporavanje gospodarstva i inflacijska kretanja realno očekivati da će im prihodi u prosjeku rasti po nešto umjerenijim stopama nego u proteklih nekoliko godina. Nastavak realnog rasta plaća i rast zaposlenosti poticajno djeluju na potrošnju građana koja se u znatnoj mjeri očituje upravo u kretanju prometa u maloprodaji. Nemali doprinos tim prometima daje i turistička potrošnja, a o potrošačkom raspoloženju domaćega stanovništva govori i razmjerno snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita. Uz te značajke poslovnog okruženja i u prošloj i ovoj godini, za trgovce je 2024. bila i prva godina punog efekta ograničenja rada nedjeljom na 16 radnih.
Kontinuirani inflatorni pritisci uz odraz na prihodnoj strani (kroz rast maloprodajnih cijena) reflektiraju se i u troškovima, od onih u lancu opskrbe do troškova rada. Ove godine, pak, proširena je lista osnovnih proizvoda u svakodnevnoj potrošnji kućanstava za koja je Vlada limitirala cijene. Potrošači općenito postaju sve osjetljiviji na cijene. Osim popularnosti privatnih robnih marki, pri kupnjama se pomnije prate akcije. I izazovi digitalizacije i modernizacije dijelom su povezani s promjenama navika potrošača pa trgovački lanci, uz ostalo, pojačano razvijaju i tzv. višekanalnu prodaju.
Ako je suditi prema prošlogodišnjim pokazateljima poslovanja, vodeći trgovci solidno plivaju u zahtjevnom okruženju. Uz realan rast prihoda, većina ih je iskazala i veću dobit. Vodeća desetorka u maloprodaji hrane i proizvoda za kućanstvo povećala je zaposlenost za više od tri tisuće (sa 34 na 37,1 tisuću), a lani je nastavljen i rast prosječnih plaća. Iako su kod većine one i dalje ispod ukupnog prosjeka na razini RH, prošle godine samo u dva od najvećih deset one još nisu bile premašile tisuću eura.
Glavni igrači u maloprodaji mahom su nastavili i sa širenjem poslovne mreže otvaranjem novih prodajnih jedinica, a neki i akvizicijama manjih lanaca. Ulagački se u novije vrijeme posebno ističu investicije u logističko-distributivne centre (LDC).
I dalje solidan rast prometa
Kad je riječ o prihodima, kod deset najvećih maloprodajnih lanaca koje građani preferiraju pri kupnjama “špeceraja” i kućanskih potrepština oni su lani u odnosu na godinu prije ukupno porasli za nešto više od deset posto ili oko 800 milijuna, na 8,6 milijardi eura. Iako je vodeća trojka – Konzum, Lidl i Spar – u apsolutnim iznosima odradila gotovo polovicu tog povećanja (350 milijuna), relativno gledano ona je ipak ostala u okvirima visoka jednoznamenkastog rasta (između osam i deset posto). To je i dalje solidno iznad službene stope inflacije, ali kod više su nižerangiranih velikih igrača na FMCG tržištu prihodi rasli po dvoznamenkastim stopama.
Šire gledano, trgovina na malo u cjelini je, prema državnoj statistici, lani zabilježila realan rast maloprodajnog prometa od 7,3 posto. Podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, pak, pokazali su da su kroz fiskalne blagajne raznih profila trgovaca na malo (bez motornih vozila) prošli računi vrijedni gotovo 26,6 milijardi eura, što je za 2,4 milijarde ili 9,9 posto više nego godinu prije. Toliko povećanje prometa ostvarili su na 2,2 posto više računa – izdano ih je više od 1,58 milijardi.
Više od 40 posto ukupno fiskaliziranog prometa u maloprodaji odnosi se na supermarkete i hipermarkete, odnosno trgovine klasificirane u nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem i duhanom. U njima je 2024. zabilježeno 770 milijuna plaćanja po izdanim računima, što je neznatno manje nego godinu prije, a vrijednost kupovina prvi je put premašila deset milijardi eura. Evidentiranih više od 10,7 milijardi eura fiskaliziranog prometa u odnosu na godinu prije predstavlja nominalno povećanje za 880 milijuna ili devet posto. Najveći poslodavac u trgovini, Konzum, prošle je godine uz 8,2-postotni rast ukupnih prihoda, na 2,04 milijarde eura, iskazao i značajan skok dobiti, s preklanjskih 18,4 na više od 51 milijun eura. Rast prihoda uglavnom pripisuju rastu prodanih količina i novih proizvoda.
Modernizacija i širenje
Komentirajući ostvarenja 2024. ističu da je mreža s više od 600 prodajnih mjesta na teritoriju cijele Hrvatske dodatno lokalno ojačana ulaganjem više od 10 milijuna eura u modernizaciju i širenje mreže, a to znači i novo zapošljavanje. Kako ističu u Upravi koju predvodi Zoran Mitreski, samo je u dvije prodavaonice koje je Konzum otvorio ovog ljeta – u Maxi Konzumu u Petrinji i prodavaonici u zagrebačkom naselju Brezovica – zaposleno novih 45 djelatnika. Time je dodatno ojačan status najvećeg poslodavca s ukupno oko deset tisuća zaposlenih. Kako bi se prevladao nedostatak radne snage, svoje timove širi angažiranjem stranih radnika.
Poput drugih trgovaca, i u toj sastavnici Fortenova grupe rado naglašavaju društvenu odgovornost kao jedan od temelja poslovanja, ali i kontinuirano unaprjeđivanje materijalnih prava radnika. Prosječna plaća lani je porasla na 1223 eura. U 2025. u povećanje plaća uloženo je dodatnih 26 milijuna eura.
“Unatoč neprekidnim globalnim gospodarskim izazovima i kontinuiranim inflatornim pritiscima, Konzum je stabilan partner svim svojim dionicima, koji osigurava pouzdanu opskrbu tržišta, zadržavajući pritom cjenovnu osjetljivost”, zaključno ističu u kompaniji.
Drugi trgovački lanac po veličini, Lidl, lani je ostvario rast prihoda nešto manji od osam posto (na više od 1,3 milijarda), koliko i sestrinski mu Kaufland koji je time premašio 801 milijun eura. Lidl Hrvatska i Kaufland Hrvatska dio su iste njemačke grupacije, Schwarz, a zajedničko im je i da su njihove prosječne plaće iznad prosjeka ne samo branše, već i onoga na razini RH. S 1743 eura neto (podaci Finina servisa info.biz za Lidl), odnosno 1637 eura (Kaufland) u 2024., to je samo potvrđeno.
Dio objašnjenja za to leži u činjenici da oni imaju i znatno viši prihod po zaposlenom. Primjerice, Lidlovih oko 420 tisuća eura u odnosu na tri najveća lanca u domaćem vlasništvu približno je dvostruko više po zaposlenom. Inače, taj pokazatelj umnogome odražava različite poslovne modele i strukturu prodajne mreže u smislu velikih/malih formata trgovina. Tako oni s prevladavajućim malim formatima u pravilu po zaposlenom imaju znatno manji prihod, dok je najveći (446 tisuća eura) kao rezultat specifičnog poslovnog modela lani zabilježio Metro C&C, koji je prednjačio i visinom prosječne plaće (1991 euro).
Lidl već dulje vrijeme iskazuje i najveću neto dobit među maloprodavačima; lani je porasla pet posto, na gotovo 64 milijuna eura. Ulagački je 2024. u tom lancu obilježio dovršetak čak 120 milijuna eura vrijedne investicije u novi (treći) logističko-distributivni centar u Križu, najveći strateški projekt od njegova dolaska na hrvatsko tržište prije gotovo dva desetljeća.
Stabilni lanci opskrbe
Za razliku od diskonterske trgovine koju Schwarz grupa razvija preko Lidla, Kaufland je članica grupe prepoznatljiva po velikim formatima. S dvije novootvorene poslovnice njegova mreža stigla je do “okruglih” 50 trgovina diljem Hrvatske, a broj zaposlenih premašio je 3600.
“U ovoj godini planiramo daljnje širenje mreže trgovina otvaranjem još dvije poslovnice, kao i dodatna ulaganja u digitalna rješenja uz snažan fokus na društvenu odgovornost i održivost”, ističu u Kauflandu. Naglašavaju i da su u okruženju obilježenom usporavanjem gospodarstva i rastom troškova ostvarili stabilan rast te osigurali stabilne lance opskrbe unatoč izazovima na globalnom tržištu i rastu cijena sirovina, uz istodobno jačanje održivih rješenja i suradnju s odgovornim partnerima.
“S obzirom na dinamiku tržišta fokus nam je na kontinuiranom praćenju svih relevantnih faktora kako bismo pravovremeno odgovorili na promjene i potencijalne izazove i osigurali stabilnost poslovanja. Tako smo u 2024. otvorili i novi objekt površine 16.000 četvornih metara u sklopu LDC-a u Jastrebarskom čime je ukupna površina centra povećana na 92.000 m². Time smo unaprijedili operativnu učinkovitost, ubrzali procese te osigurali još višu razinu usluge za kupce”, ističu.
I za Spar Hrvatsku prošla je godina, uz prelazak praga od milijardu eura prihoda, obilježena otvaranjem velikog logističkog centra, strateškog projekta vrijednog više od 110 milijuna eura smještenog u Donjoj Zdenčini. Treći maloprodajni lanac po prihodima iskazao je razmjerno skromnih tri milijuna eura dobiti, ali je investicijski prilično aktivan. Mimo logističkog centra, nastavlja ulagati u širenje mreže svojih supremarketa i hipermarketa. Nakon lani otvorene nove trgovine u Osijeku, Ninu i Senju, ove godine otvoreno je dodatnih pet, od Dugog Sela do Dugopolja i Vinkovaca, a broj zaposlenih premašio je pet tisuća. U godini 20. obljetnice poslovanja u Hrvatskoj ovdašnja podružnica dobila je i novog čelnog čovjeka. Novi glavni izvršni direktor je David Kovačič, koji je ujedno i glavni izvršni direktor SPAR Slovenija.
Velike vs. kvartovske trgovine
Iz godine u godinu i Plodine šire svoju prodajnu mrežu. Ona danas broji 148 supermarketa, a riječka trgovačka kompanija ove je godine upriličila otvorenja od Buja i Bilica do Visa i Stona. Lanjska proširenja mreže poslovnica pridonijela su povećanju zaposlenosti, ali i dvoznamenkastom rastu prihoda (11,5%), čime se taj lanac u vlasništvu obitelji Mile Ćurkovića posve približio granici od milijarde eura. Istodobno, nakon preklanjskog čak 60-postotnog rasta dobiti, na više od 52 milijuna, lani je neto zarada za isti postotak smanjena, na 21 milijun. Rastu troškovne strane ponovno su pridonijela i povećanja plaća; prosječna je s 970 povećana na 1041 euro.
Studenac je pak poznat po konceptu “dućana susjeda”, ali i po tempu poslovne ekspanzije sa značajnim osloncem i na akvizicije. Michal Senczuk, predsjednik Uprave, kaže da je kompanija lani povećala prihode za 22 posto, pri čemu je “like-for-like” prodaja uvećana 11 posto. Mreža je narasla na 1443 trgovine u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje je lani preuzet lanac Kea. Otvorili su 140 novih lokacija, a dodatnih 68 uključili kroz akvizicije.
“Takav tempo rasta ojačao je našu poziciju među najvećim maloprodajnim lancima te poziciju vodećeg igrača u segmentu praktičnih kvartovskih trgovina u Hrvatskoj. Vjerujemo da svaki stanovnik i posjetitelj bilo kojeg kutka Hrvatske zaslužuje trgovinu u svojoj blizini i zato razvijamo naš koncept susjedske trgovine koja povezuje sve vrijednosti važne lokalnoj zajednici utemeljene na povjerenju, s prednostima nacionalne rasprostranjenosti i snage velikog sustava. Stručnjaci i istraživanja potvrđuju da je upravo takav format trgovine budućnost te odgovor na potrebe i očekivanja kupaca. Stoga ćemo kao svojevrsni pionir na tržištu u ovom segmentu nastaviti razvijati ga na nacionalnoj razini i izvan granica Hrvatske”, ističe Senczuk.
Splitski Tommy u svom razvoju fokusiran je na zadržavanje liderske pozicije na jadranskoj obali, priobalju i otocima.
Proteklu poslovnu godinu u Tommyju ocjenjuju izrazito uspješnom premda su, kažu, tržišne okolnosti u sektoru maloprodaje pune izazova. Uz stabilan rast koji se, uz ostalo, očituje u povećanju prihoda za nepunih devet posto, 2024. su im obilježile i realizacije dvaju ključnih projekata strateškog karaktera: preuzimanje riječke tvrtke Brodokomerc Nova te otvaranje i integracija novog LDC-a u Dugopolju koji je znatno unaprijedio operativne kapacitete i učinkovitost poslovanja. “Time su stvoreni uvjeti za dugoročan stabilan razvoj i daljnje povećanje nacionalnog tržišnog udjela”, ističu u splitskoj tvrtki u vlasništvu Tomislava Mamića.
Cijene i administrativna ograničenja
Većina trgovaca nada se ili priželjkuje stabilizaciju inflatornih pritisaka. To naglašava i Mirko Mrakužić, direktor dm-a, poručujući da će ta drogerijska kompanija “bez obzira na moguće izazove, nastaviti poslovati imajući u vidu potrebe ljudi i zajednice”. Ulaganje u ljude te jasna poslovna strategija dva su najvažnija stupa na kojima dm gradi uspjeh, kaže dodajući kako to znači konstantan razvoj usluga, rješenja i projekata koji zadovoljavaju potrebe kupaca, doprinose zajednici te osnažuju zaposlenike dm-a.
Uvjeren je da na tome počiva i lanjski rast svih ključnih poslovnih pokazatelja. Promet dm-a porastao je za 17,5 posto, a trend rasta zadržan je i u online prodaji te u segmentu bezreceptnih medicinskih proizvoda. Broj kupaca u trgovinama dm-a prešao je 100 tisuća po danu, a tom rekordu pridonijelo je (i) unaprjeđenje integracije online i offline poslovanja (digitalni računi, samonaplatne blagajne i sl.).
Inače, u široj javnosti o trgovcima se u Hrvatskoj već dulje najviše raspreda upravo u kontekstu cijena. Već tri godine stopa inflacije kod nas osjetno premašuje prosječnu u eurozoni i EU, a pod posebnim povećalom javnosti i medija je hrana. U formiranju cijena za potrošače trgovci su, doduše, samo jedna karika u opskrbnom lancu, ali zadnja, a time je i najdirektnije na udaru prozivki u traženjima krivaca za poskupljenja. Vlada je s tim u vezi početkom godine odlučila ponovno proširiti listu proizvoda s “plafoniranim” cijenama, s dotadašnjih 30 za dodatnih 40, uglavnom prehrambenih. Približno u to vrijeme potrošačke su udruge na društvenim mrežama krenule s pozivima bojkot trgovačkih lanaca.
Koji mjesec kasnije Vlada je supermarketima, hipermarketima te diskontnim i cash&carry prodavaonicama nametnula obvezu redovitog objavljivanja ažuriranih cjenika za određene kategorije proizvoda (hrana, pića, kozmetika, sredstava za čišćenje, toaletne potrepštine) na svojim internetskim stranicama. Uz veću transparentnost to olakšava uspoređivanje cijena. Marina Tkalec i Ivan Žilić, istraživači Ekonomskog instituta Zagreb, u analizi te inicijative su kao jedno od njezinih ograničenja naveli to što se fokusira isključivo na maloprodajne lance, iako cijene koje plaćaju potrošači nastaju kroz širi opskrbni lanac (proizvođači, distributeri). Buduće politike u tom smislu mogle bi razmotriti prikupljanje i objavu podataka i u drugim fazama lanca formiranja cijena, kažu, smatrajući da bi se tako dodatno ojačalo razumijevanje tržišnih kretanja i omogućilo učinkovitije oblikovanje mjera ekonomske politike.
Ovogodišnja tržišna kretanja prometa u sektoru trgovine na malo sugeriraju i dalje snažan potrošački optimizam. Maloprodajni promet, prilagođen za utjecaj inflacije, u sedam mjeseci zabilježio je međugodišnji rast od 3,8 posto. Prema podacima o fiskalizaciji, u prvih osam mjeseci promet u trgovini na malo (bez motornih vozila) je u usporedbi s 2024. nominalno porastao 6,1 posto, s tim da su super- i hipermarketi te diskonteri zabilježili nešto jačih 6,6 posto rasta.
Vlasnička preslagivanja
U pogledu podjele karata i konsolidacijskih procesa u novije vrijeme, barem u krugu najvećih maloprodajnih igrača, nisu se dogodila veća preslagivanja i preuzimanja, ali manjih je bilo. Lani zaključeno preuzimanje Čakovečkih mlinova od strane vlasnika sisačke tvrtke Mlin i pekare uz podršku dvaju mirovinskih fondova transakcija je čiji utjecaj se dotiče i “retail” biznisa. Jer, u toj prehrambeno-trgovačkoj grupi trgovina danas nosi 80-ak posto prihoda, a nositelj tog njezina segmenta je Trgovina Krk. Studenac je svoj akvizicijski niz prošle godine dopunio iskorakom u Sloveniju (lanac Kea) kupnjom slovenskog lanca Kea, a prisutnost u Zagrebu dodatno je ojačao preuzimanjem trgovina Decentia. Dio portfelja Tommyja postala je riječka tvrtka Brodokomerc Nova, a NTL je početkom prošle godine preuzeo maloprodajno i veleprodajno poslovanje društva TP Varaždin s 90 maloprodajnih objekata Kitro, što je uvelike pridonijelo povećanju prihoda NTL-a za čak 33 posto.
Ako je suditi prema najavama, dogodine se očekuje dolazak novog europskog igrača na naše tržište, i to u segmentu u segmentu neprehrambenih proizvoda. U okviru planova ekspanzije to je ljetos najavljeno iz nizozemskog Actiona, diskontnog lanca sa širokim asortimanom raznih kućanskih potrepština.
