Rano povrće iz neretvanskih plastenika na policama je trgovina i tržnica diljem Hrvatske, javlja HRT. Sezona traje, mnogo je posla, na različite strane tegljači će prevesti oko pet tisuća tona rajčica, krastavaca i paprike. Neretvani sve to povrće uzgajaju na klasičan način, u zemlji, bez grijanja plastenika u ranoj fazi uzgoja. Povrće najviše prodaju otkupnim centrima, no posljednjih godina zaživio je jedan nov način prodaje.

Obitelj Matić iz Metkovića u svojem plasteniku na malo manje od pola hektara. Ove godine uzgaja tri vrste povrća, papriku, krastavac i rajčicu. Sezona berbe počela je prije 10-ak dana i sve se više zahuktava.

“Papriku beremo svakih osam do deset dana, znači beremo nas četvero. Imam jednog prijatelja, sin žena i ja. Krastavac beremo svako treći dan, a rajčica se bere dva puta tjedno. Znači, količine paprike za sada su od nekih tona do tone i 200 kilograma u 10-ak dana. Krastavac beremo nekih 500 do 600 kilograma i rajčicu ćemo vidjeti, još nismo brali”, rekao je Nikica Matić iz Metkovića.

Diplomirani agronom već godinama u plasteniku uzgaja tri kulture i to ponajviše zbog plodoreda. No uvijek postoji bojazan da će se neka kultura slabije prodavati od druge.

Spas poljoprivrednicima

Proradio prvi sustav navodnjavanja u dolini Neretve, ali to je tek početak

“Do sada nije bio problem, sve bih uspio riješiti, samo su cijene bile malo manje nekog proizvoda nego drugog. Za ovu godinu ćemo vidjeti jer cijena uvozne rajčice je do jučer bila velika. Mi smo u centru kupovali, u svim centrima je bila od 12 do 20 kuna. Znači, koliko će biti naša ne znamo, ali činjenica je za sada, otkupni centri tu rajčicu ne uzimaju”, rekao je Matić.

I to se promijenilo. Rajčica se počela otkupljivati, što će zasigurno obradovati Arsena Knežića koji godinama u svojim plastenicima uzgaja samo to povrće. Posao je naporan, ali uz dobru organizaciju sve se ubere i sortira.

“Od pet sati ujutro beremo, stavljamo na hrpe. Cijeli dan do noći mi to slažemo, stavljamo odmah u komoru, hladnjaču. Beremo samo zrele plodove”, naglasio je Arsen Knežić iz Metkovića.

Rajčica se na otkupu plaća šest kuna po kilogramu, krastavac se zadržao na četiri kune, dok je otkupna cijena paprike pala s 10 na osam kuna. Manje od očekivane, kažu proizvođači, ali važno je da je cijena stabilna i da se sva roba proda.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Što se tiče količina roba koju mi sada primamo i koje su proizvedene u Neretvi, mislim da su one zadovoljavajuće. Otkupljujemo sve bez ikakvih zastoja, plasiramo robe, čak u nekim robama smo deficitarni malo, tako da u principu nema bojazni da će roba biti u zastoju, da se neće otkupljivati ili cijene nešto značajnije padati”, istaknuo je Dragan Crnomarković, Otkupni centar Enna fruit, Opuzen.

Veteran plasteničke proizvodnje Milan Granić također se nada da će se cijene zadržati jer hrvatski kupci rado kupuju domaću robu. No njega je, kaže, mnogo puta dosad zmija ujela pa se i gušterice boji.

“To je sve relativno, ako ima malo više na tržištu, to sve se obara nemilice. Isto kao i nafta. Možda se nekad povrati a obično to kad padne”, istaknuo je Granić.

A cijena nafte i repromaterijala koji su poskupjeli i do 200 % najveći je problem neretvanskih poljoprivrednika.

“Imamo 18 tisuća sadnica pomidora i neka se vidi koliko je svaka pomidora sadnica, nek se vidi koliko ova crijeva koštaju, folija, oranje, frezanje, gnojivo, prehrana i zaštita. Moj rad nećemo računati. To nije pisanje povijesti i zemljopisa, tu je matematika”, rekao je Knežić.

Poljoprivrednici na koljenima

Zbog rata neretvanski poljoprivrednici strahuju za plasman i najavljuju rast cijena omiljenog zimskog voća

I nije samo to, jer kulture prekrivene najlonom samo su djelomično zaštićene od vanjskog utjecaja, a poznato je i da je poljoprivreda intrada.

“Dogodi se kiks svugdje u svakoga, nema tu priče, to bude i proljetnog leda. Dogodi se da ne uspije i onda ima više škarta i tako i što se tu može”, istaknuo je Granić.

U neretvanskoj dolini 55 je hektara pod najlonom. Obrađuje ih 200-tinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te nekoliko obrta i tvrtki. Tri vrste ranog povrća već su dugo najzastupljenije kulture.

“Ta proizvodnja je prije bila zastupljena najviše rajčica, s 50%, paprika s 25% i krastavci 25%. Nažalost, danas se ta struktura promijenila, paprike krastavci su ostali na 25%, a rajčica je pala na nekih 10 do 15% i njezin primat su preuzele druge kulture kao što su dinja, lubenica i mahunarke”, rekao je Crnomarković, Otkupni centar Enna fruit, Opuzen.

Promijenilo se još nešto posljednjih godina, a to je prodaja putem društvenih mreža. Agroekonomistica Dorotea Nikolić pokrenula je profil Putujuće mandarine i lubenice iz zlatne doline. Prodaja se temelji na izravnoj komunikaciji proizvođača i kupaca.

“Ja napišem objavu i najave berbe kada će biti berba, onda oni iskažu interes, dođite u Rijeku, dođite u Osijek, dođite u Križevce. Mi onda vidimo nakon berbe koliko je stvarno isplativo pa se potegne čak do Vukovara. Često proizvođači sjedaju u auto i nije im uopće bitno gdje će voziti, uvijek gledamo da bude isplativa tura, gledamo da smo održivi”, rekla je Dorotea Nikolić, administratorica grupe ‘Putujuće mandarine i lubenice iz zlatne doline’.

Na ovaj se način mogu prodati i stare sorte. Njih je zbog veličine i osjetljivosti teško prodati na otkupu. Ovo je neretvansko čudo – stara sorta rajčice koja se nekad uzgajala u vrtovima oko kuća. Prosječne je težine od 700 grama do kilograma.

“Prijatelji Marin i Dorotea Nikolić su nam dali svoje dugo čuvano sjeme u obitelji, znači, sjeme nije hibrid. Posadili smo nekih tisuću 200 komada, s tim da smo ih izvodili na dvije grane, tako da je to, hajdemo reći, kao duplo. Očekujem prinos, nekih pet-šest tona, možda i više”, rekao je Valentin Zovko iz Metkovića.

Neretvansko čudo prodavat će uz posredovanje Putujućih mandarina i lubenica od Dubrovnika do Rijeke već idućeg tjedna. Ostalo povrće iz neretvanskih plastenika već se može naći na policama trgovačkih lanaca, ali i na tržnicama diljem Hrvatske.