Europska unija u 2006. je za istraživanja i razvoj izdvojila 1,84 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno više od 210 milijardi eura. U 2005. izdvajanja za istraživanje i razvoj iznosila su također 1,84 posto BDP-a u toj godini, što je odgovaralo iznosu od 170 milijardi eura. Podaci su to iz publikacije “Znanost, tehnologija i inovacije u Europi” iz 2008. koju izdaje europski ured za statistiku Eurostat, a obuhvaća niz različitih pokazatelja koji su u skladu s ključnim ciljevima iz Lisabonske strategije. Udio BDP-a za istraživanja i razvoj razlikuje se od zemlje do zemlje, pokazalo je to izvješće. U 2006. najveći udio BDP-a izdvojen za te namjene zabilježen je u Švedskoj (3,82 posto) i Finskoj (3,45 posto) a slijede Njemačka (2,51 posto), Austrija (2,45 posto) i Danska (2,43 posto). S druge strane njihov najniži udio bilježe Cipar (0,42 posto), Rumunjska (0,46 posto), Bugarska (0,48 posto) te Slovačka (0,49 posto). Hrvatska u usporedbi, posebice s novim članicama Unije, stoji dosta dobro – u 2006. godini u istraživanja i razvoj uložila je 1,9 posto BDP-a. Tri zemlje članice zajedno su činile 60 posto ukupne potrošnje za istraživanja i razvoj u EU 27, a riječ je o Njemačkoj (58 mlrd. eura u 2006.), Francuskoj (38 mlrd. eura) te Velikoj Britaniji (32 mlrd. eura u 2005.). Što se tiče kadrova u tom području, 4,8 posto radne snage u EU 27 u 2006. bili su znanstvenici inženjeri. Najveći udio tih profesija zabilježen je u Belgiji (7,9 posto), Irskoj (6,8 posto), Finskoj (6,7 posto) i Švedskoj (6,5 posto), dok ih je najmanji udio bio u Portugalu (2,7 posto), te Bugarskoj, Austriji i Slovačkoj (po 3,0 posto). U 2006. prema podacima Eurostata u 27-članom EU u visokotehnološkoj proizvodnji, i to srednje kategorije, bilo je zaposleno 12 milijuna ljudi, odnosno 5,5 posto ukupnog broja zaposlenih, a u kategoriji najsofisticiranije visokotehnološke proizvodnje bilo je zaposleno ukupno 2,3 milijuna radnika ili 1,1 posto.
(H)