Dan nakon što je uoči ulaska u Europsku uniju novu strategiju za Hrvatsku izbacila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), novi strateški dokument za četverogodišnje razdoblje do 2017. u petak je objavila i Svjetska banka.

Slično kao i kod EBRD-a, podrška Svjetske banke u iduće će se četiri godine fokusirati na tri najslabija područja domaće ekonomije; javne financije, konkurentnost i maksimalno iskorištavanje novca iz europskih fondova."Nova je strategija oblikovana na način da počinje pristupanjem Europskoj uniji, a kao takva usredotočit će se na pružanje pomoći Hrvatskoj da maksimalno poveća gospodarske koristi iz članstva i ubrzavanje konvergencije u odnosu na EU", istaknula je regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje Mamta Murthi. Dok je prethodna strategija bila usmjerena na cilj samog ulaska u Uniju, prioriteti novog dokumenta različiti su aspekti "pametnog, održivog i inkluzivnog rasta" predviđenog strategijom Europa 2020.

S obzirom na činjenicu da je u izradi partner bila i hrvatska Vlada, strategija je obuhvatila i reformske planove Banskih dvora "koji naglasak stavljaju na temeljne postavke gospodarskog upravljanja, državnih institucija, poslovnog okruženja i odgovornosti prema zajedničkim regionalnim odborima". U segmentu javnih financija Svjetska banka pružat će podršku fiskalnoj konsolidaciji, posebno racionalizaciji potrošnje, bez koje nema fiskalne održivosti u srednjem roku, ni bržeg trajnog rasta gospodarstva. Drugi stup strategije je konkurentnost, područje u kojem drastično zaostajemo za usporedivim zemljama regije, pa nas investitori zaobilaze u širokom luku. Svjetska banka financirat će projekte s težištem na strukturnim, institucionalnim i upravnim reformama koje će omogućiti gospodarstvu da uhvati korak s drugim zemljama.

Potencijal za rast leži i u novcu iz strukturnih europskih fondova, no on se može iskoristiti samo jačanjem kapaciteta za apsorpciju novca. Podsjetimo, Hrvatskoj je do 2020. na raspolaganju 11,2 milijarde eura."U skladu s novim statusom Hrvatske, priroda pomoći Svjetske banke postupno će se mijenjati i odmicati od financiranja konkretnih projekata jer se očekuje da se oni financiraju sredstvima iz fondova EU te će se izraženije usredotočiti na pružanje tehničke pomoći institucijama kako bi bolje aposorbirale sredstva iz fondova i provele reforme potrebne za preokret gospodarstva", zaključila je Murthi. Ukupni aktivni portfelj Svjetske banke u Hrvatskoj u lipnju 2013. čini 11 projekata s ukupno preuzetim obvezama 775 mil. dolara.

Financiranje izvoznika

HBOR-u 200 milijuna eura jamstva

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) djelomično kreditno jamstvo od 200 milijuna eura. HBOR će jamstvo iskoristiti za potrebe zajma do 250 milijuna eura u okviru Projekta financiranja izvoznika, odnosno u pribavljanju sredstava po konkurentnijim uvjetima i uz dulje rokove dospijeća, čime će se dodatno povećati konkurentnost domaćih izvoznika nakon pristupanja EU.