Iako su dizelska vozila u mnogim Zapadnim zemljama postala gotovo pa nepoželjna, a sve više gradova i ograničava njihovo kretanje po svojim ulicama, u Hrvatskoj bi se još godinama mogla voditi 'mrtva' trka između benzinaca i dizelaša jer je prodaja hibridnih i električnih automobila mala, ali i zbog toga što dizelaši, premda se sada prodaju manje od benzinaca, po pitanju opstanka još uvijek nisu rekli zadnju riječ.

Kako stoji u analizi Hine, 2016. je u Hrvatskoj udjel prodanih novih automobila na benzinski pogon iznosio 40,7 posto u ukupnoj prodaji, dok je dizelaša prodano 57,4 posto. S druge strane, prema posljednjim podacima agencije Promocija plus, tijekom prvih osam mjeseci ove godine ukupno je prodano 47.167 novih putničkih vozila od čega su 56,3 posto bili benzinci, a 41,5 posto dizelaši. Ostalo su bila vozila na hibridni, električni i plinski pogon.

Prodaja sve te tri grupe vozila ostala je mršava, pa se i dalje najviše vodi bitka između benzinskog i dizelskog pogona. Naime, do kraja kolovoza ove godine, u Hrvatskoj je prodano tek 41 vozilo na električni pogon i ta vozila u ukupnoj prodaji imaju udjel od 0,1 posto.

S hibridnima je situacija nešto bolja, pa ih je u osam mjeseci ove godine prodano 559, a udjel u prodaji iznosio je 1,2 posto. Nedavni Volkswagenov skandal s varanjem na ispušnim plinovima globalno je naštetio dizelašima, ali im nije presudio. U međuvremenu je njemački Bosch postigao veliki napredak u dizelskoj tehnologiji. Prometni stručnjak Željko Marušić je za Hinu komentirao da očekuje da će udio dizelaša u Europi i dalje padati, ali da će u Hrvatskoj ta promjena ići sporije.