U Bukureštu se 27. ožujka formira kompanija za gradnju naftovoda od Konstance do Trsta, Pan European Pipeline (PEOP), potvrđuje Vjeran Piršić iz udruge Ekokvarner, a sporazum o dioničkim udjelima potpisuju predstavnici rumunjskih, srpskih, hrvatskih i talijanskih kompanija. Prisutnost slovenske strane za sada je neizvjesna.

Sjedište u Londonu
Sjedište nove naftne kompanije bit će, na inzistiranje Talijana, u Londonu, tradicionalnoj meki naftaškog biznisa. U Hrvatskoj će za projekt PEOP biti zadužen Janaf, o čemu u konačnici još odluku mora donijeti Vlada. Upućeni izvori ističu kako sada i Ina pokazuje visok interes za uključivanje na prvo mjesto te istiskivanje Janafa iako je Janaf kompanija koja se bavi transportom nafte. Do zaključenja broja iz Ine nismo o ovoj temi dobili komentar. Trasirana PEOP-ova ruta je Konstanta (Rumunjska) – Pančevo – Gorski kotar – Trst. Tu bi se PEOP-ov naftovod, kojim se doprema kaspijska nafta, trebao spojiti na TAL (transalpski naftovod) koji ima razgranatu mrežu do europske atlantske obale. No od Gorskog kotara do Trsta nedostaje dio naftovoda, pa se tu treba graditi novi spojni cjevovod. Jedna od varijanti, navodi Piršić, bila je da se naftovod sagradi preko slovenskog teritorija što je i najkraća, pa i najjeftinija varijanta. No slovenska strana odbija graditi naftovod preko svojeg teritorija argumentirajući odbijanje, kako prenosi Piršić, time što je riječ o nužnosti zaštite krškog teritorija. Piršić tumači da su moguća dva pravca za spoj PEOP-a na TAL: jedan je trasa sjeverno od Učke (preko Slovenije), a drugi – produžetak naftovoda do Savudrije gdje bi se dalje do Trsta naftovod protezao podmorjem. Morska je varijanta manje poželjna jer je kopneni put kraći.

Loše stanje naftovoda
Istovremeno istraživanja pokazuju da je stanje Janafova naftovoda, odnosno promjer cijevi u Gorskom kotaru, neodgovarajući. Janaf bi teško mogao ući u novu investiciju i rekonstrukciju pravca. Zbog brdskog terena, ali i skupoće čelika kao sirovine mjestimice bi cijena kilometra u rekonstrukciji dosegla milijun dolara. “Zato bi novi naftovodni pravac morao imati novu naftovodnu cijev jer i projekcije su da će njime prolaziti između 60 i 90 milijuna tona nafte godišnje. Sadašnji kapaciteti Janafovih naftovoda mogu primiti maksimalno 35 milijuna tona, s tim da su ekipirani, dakle opremljeni pumpama i spremnicima za 20 milijuna tona”, objašnjava Piršić. PEOP-om bi sereducirao ulazak tankera u Jadran za 300 do 500 tankera godišnje. Upravo toliko tankera tipa afromax, kapaciteta do 100.000 tona plovi Jadranom do Trsta prevozeći oko 35 milijuna tona nafte godišnje. Eliminacija tankera iz Jadrana jedan je od razloga zbog kojeg Ekokvarner podržava realizaciju PEOP-a. Potom bi domaće rafinerije kroz PEOP imale pristup nafti koja je siromašnija sumporom, a Gorski kotar, kao rezervat vode, dobiva nove naftovodne cijevi.

Rast prihoda nakon realizacije PEOP-a

U Janafu potvrđuju da su u tijeku pregovori o sporazumu koji mora odobriti još i Međunarodno povjerenstvo za PEOP, u kojem je član i pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić, koji će i predstavljati Hrvatsku u Bukureštu. Janaf intenzivno radi na pripremi projekta, pronalasku investitora te korisnika naftovoda pa tako i iznos potrebne investicije za rekonstrukciju još nije poznat, kao ni transportne tarife preko Hrvatske. Koordinatorica korporacijskih komunikacija Janafa Michaela Vranješ prenosi da razvojnim, investicijskim i tekućim projektima modernizacije naftovodnog sustava i zaštite okoliša. Realizacija PEOP-a, ističe, omogućit će bolje korištenje postojećeg naftovodnog sustava, povećanje korisnika i transporta nafte, rast prihoda i dobiti.

Siguran transport preko Slovenije

Što se slovenskog stava tiče, Piršić ponavlja da postoje tehnologije koje bi omogućile siguran prolaz nafte preko kraške Slovenije, ali čini se da slovenska vlada nije voljna prihvatiti varijantu da naftovod ide preko njihova teritorija. S ekološkog aspekta, tumači Piršić, svaki projekt se može graditi da bude siguran za okoliš. “Ali na ovim prostorima investitor nije spreman platiti gradnju takvih postrojenja”, zaključuje Piršić.

promo

Zašto kod većih obitelji broj sjedala postaje pitanje funkcionalnosti, a ne samo prostora

promo

Cijena automobila nije jedina stavka: Jesen otvara i pitanje troškova pripreme za zimu