Vijeće članova Hrvatske udruge poslodavaca danas će odlučiti komu od trojice kandidata prepustiti predsjedavanje tom krovnom poslodavačkom asocijacijom u naredne tri godine, no sudeći prema atmosferi uoči izbora, bit će to vrlo napeto i do zadnjeg trenutka neizvjesno pripetavanje. Bira se između Mihaela Furjana, predsjednika Uprave Plive, Marina Pucara, šefa Podravke, te osnivača i suvlasnika Prima grupe Renata Radića.

U protekle 23 godine, od osnutka HUP-a, ovo je možda i prva velika izborna predsjednička utrka u kojoj sudjeluje više od dva kandidata, pa ne čudi da je već jučer zaiskrilo u HUP-u oko brojnih važnih, a nedovoljno definiranih detalja, od toga hoće li se izbori odvijati tajnim glasovanjem do toga hoće li se, u slučaju da jedan kandidat u prvom krugu ne osvoji natpolovičnu potporu, održati drugi krug u kojemu bi se biralo između dva kandidata koji su dobili najviše glasova u prvom krugu. Atmosfera je uoči samih izbora prilično je uzavrela i u svakom slučaju izbor novog predsjednika neće biti tih i bez ‘fajta’.

Već proteklih dana među poslodavcima koji u HUP-ovom Vijeću članica izravno ili neizravno imaju predstavnike odvijala se žestoka kampanja, a u lobiranju su najaktivniji zagovaratelji dvojice kandidata, Furjana i Pucara, za koje svaka od strana tvrdi da ima uvjerljivu potporu i da je siguran pobjednik.

Sva tri predsjednička kandidata zapravo predstavljaju određeni profil gospodarstvenika koji tvore HUP. Zajedničko im je da su otprilike u istoj životnoj dobi, između 47 i 50 godina, s tim da su Furjan i Pucar u svojim tvrtkama menadžeri, a Radić je svoj biznis sam pokrenuo i razvio, počevši od nule.

Sva tri kandidata predala su svoje životopise i programe reorganizacije i daljnjeg djelovanja HUP-a, koje će Vijeću članova izložiti na današnjoj izbornoj sjednici. Veća transparentnost u donošenju odluka i u financijskom poslovanju zajednički je cilj svoj trojici kandidata, čime žele osigurati otklon od negativno percipiranog poslovanja udruge u proteklom razdoblju.

Furjan je velik zagovornik povećanja uključenosti različitih članova, gledajući po njihovoj veličini i regiji iz koje dolaze, te uključenosti žena u rad svih tijela. Time bi, smatra, snaga HUP-a došla do izražaja.

Za popravak narušene reputacije on važnim vidi i bolju gransku koordinaciju, a prijeko je potrebno što prije jasno artikulirati stavove HUP-a vezano uz program Vlade kako bi se što prije omogućilo jačanje gospodarstva teško pogođenog gospodarskom krizom.

“U kratkom je roku neophodno izraditi konstruktivne prijedloge za privlačenje novih i alokaciju postojećih EU sredstava, nacionalnu razvojnu strategiju do 2030., novu Strategiju pametne specijalizacije, Operativni program za provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2021.-2027., te nacionalni program reformi za ovaj europski semestar”, ističe Furjan u svom programu, u kojem kao ključne točke borbe za gospodarstvo navodi i rješavanje problema pravne nesigurnosti, prilagodbe radnog zakonodavstva novim oblicima rada, a unutar HUP-a važnim vidi jačanje uloge Skupštine kao glavnog izbornog tijela koje izravno bira članove Izvršnog i Nadzornog odbora te potvrđuje članove Savjeta HUP-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Poželjnim smatra i da u javnosti više nastupaju predstavnici tih tijela, te da se HUP ne percipira samo kroz glavnog direktora i predsjednika.

“Vjerujem da sam svojim iskustvom rada u domaćim i međunarodnim organizacijama stekao dobar uvid u okruženje pa mogu učinkovito pridonijeti postavljanju transparentnog okvira, financijskog izvještavanja te standardiziranja i time ubrzavanja internih konzultacija i reprezentativnog zastupanja članstva”, poručuje Furjan u svom programu. Furjanovom izboru inače je sklon jedan dio članova koji je u nedavnim previranjima u HUP-u bio okupljen u inicijativu “HUP za HUP”, u kojoj su mahom mlađi gospodarstvenici, ali i HT, a njegov izbor opcija je koju podupire i Atlantic grupa Emila Tedeschija.

Ideja zajedništva

Pucar je, s druge strane, svoj put započeo u Gavriloviću, no većinu karijere proveo je u Podravci, u kojoj je, nakon kratkog prelaska u Zvečevo, vratio kao čelni čovjek prije tri godine.

Za kandidaturu se, kaže u programu, odlučio vođen idejom zajedništva, kolegijalnosti i transparentnosti u radu HUP-a, u trenutku njegove najveće krize, a svoje mandatno razdoblje na poziciji predsjednika vidi kroz tri operativna razdoblja – transformacije i modernizacije HUP-a, potom brzog razvoja novim modelima rada i upravljanja, te na kraju snažne interakcije s partnerima u Hrvatskoj i EU.

U novoj organizaciji HUP-a nužno je po njemu jasnije definiranje statuta i uloge svih tijela i granskih udruga, čiji bi predstavnici morali imati aktivniju ulogu u kreiranju i provedbi promjena. Pucaru je važan i kriterij članstva i članarine, koji je potrebno usuglasiti i na temelju članarine definirati poziciju svakog člana u radu, a čime bi se, smatra, izbjeglo moguće nesporazume i neujednačenosti u odlučivanju.

“Često nedovoljno brzo reagiramo na promjene zakonskih okvira, nemamo dovoljno vremena za analizu stanja i prijedloga, a kamoli na reakciju i pravo sudjelovanja kao socijalni partner. Nužna je proaktivna uloga HUP-a na svim razinama i što hitnije uvođenje modernih alata za rad”, ističe Pucar, koji za efikasnost važnim vidi digitalizaciju rada i stvaranje jedinstvenog HUP-ovog sustava upravljanja i izvještavanja.

Renato Radić svoj program započinje objašnjenjem odluke za ulazak u utrku za predsjednika. Potaknule su ga nadolazeće poslovne okolnosti za koje će biti potreban snažan HUP u komunikaciji sa socijalnim partnerima. U fokusu Radić ima tri područja kojima kroz HUP želi posvetiti pozornost. Prvo je promocija kulture poduzetništva, koja je ključna za ukupan razvoj.

“Krajnje je vrijeme da snažnije promoviramo poduzetničku kulturu u našoj zemlji, odmaknemo se od ponavljanja uvijek istih fraza i kukanja o lošoj poduzetničkoj klimi. Vrijeme je da isticanjem svog poslovnog uspjeha promijenimo ugled poduzetništva. Stoga slavimo svoj uspjeh, budimo uzor u društvu i primjer mladim ljudima, motivacija da se odvaže na poduzetništvo”, kaže Radić, te poziva na bolji ustroj HUP-a, koji će biti učinkovit i poželjan.

Članovima bi HUP trebao ponuditi nove organizacijske oblike, primjerice klastere u koje će ulaziti granske udruge prema vrsti sektora, od prerađivačke industrije do trgovine, prometa i slično. Operativni dio HUP-a on vidi kao centralno postavljenu organizaciju koja je reaktivna i nedovoljno brza, pa i kompetentna za vrijeme i izazove pred kojima se nalazimo.

Potrebnim on vidi više javnih nositelja HUP-ovih stajališta, ne samo direktora i predsjednika, a u dijalogu s vladom i sindikatima HUP iz reaktivne treba prijeći u proaktivnu poziciju. Siguran je, kaže, u svoju vještinu okupljanja i stvaranja zajedništva, nije sklon isključivosti i uvijek je motivator sa željom da pomogne.

“Ukratko, smatram se doraslim za taj veliki izazov”, poručuje Radić, tražeći potporu za svoju viziju za “novu eru HUP-a”.

Slabe točke

Provjetravanje HUP-a, slažu se brojni sugovornici iz poslodavačkih redova, neminovno je, a u traženju slabih točki uglavnom se Pucaru prebacuje činjenica da je Podravka kojom upravlja vlasnički povezana s državom, pa se kritičari pitaju kako će pregovarati s državom koja ga je istodobno postavila na čelo kompanije, dok se osjetljivost zbog velike izloženosti prema državi u poslovanju Plive pripisuje i Furjanu, kao i činjenicu da je vlasnik Plive strana kompanija.

No, tko god preuzme dužnost predsjednika, jedinstveni su gospodarstvenici, čeka ga teška misija.