Državni statističari ovog će petka izaći s prvom službenom procjenom gospodarskoga rasta u prošloj godini, ali brojne ekonomske i financijske institucije očekivanu stopu realnog rasta smještaju između 10,5 i 11 posto.

Kretanje vrijednosti CEIZ indeksa, složenog indikatora poslovnog ciklusa kojega su razvili na zagrebačkom Ekonomskom institutu, na razini cijele godine signalizira rast BDP-a posve nadomak 11 posto.

Ovih dana EIZ je objavio i CEIZ za prosinac, a prosječna vrijednost tog indeksa za posljednja tri mjeseca 2021. u odnosu na isto razdoblje godinu prije sugerira rast kvartalnog BDP-a od gotovo 12 posto (11,9%).

Istodobno, uspoređujući zadnji lanjski kvartal s predzadnjim CEIZ indeks upućuje da ekonomska aktivnost mjerena tromjesečnim stopama promjene BDP-a u četvrtom tromjesečju u odnosu na treće usporila.

Osim što je dinamika oporavka i u Hrvatskoj u 2021. ispala brža od očekivanog tempa pa su za ovu godinu prognoze realnoga gospodarskog rasta smanjene, u predviđanjima za 2022. godinu veliki upitnici lebde oko inflacije, a trenutačno oprez izazivaju i geopolitički rizici.

Kako bilo, posljednja anketa pouzdanja potrošača upućuje na to da su u siječnju ove godine pogoršani pokazatelji potrošačkog optimizma.

Glavni generatori rasta opreza i zabrinutosti kod potrošača su pojačani inflatorni pritisci, posebice izraženi kod cijena hrane i energije, a dodatnu nesigurnost potaknule su i brojke vezane uz indikacije koronavirusa, objašnjavaju s Ekonomskog instituta.

Ipak, kako ističu analitičari Raiffeisen banke, na godišnjoj razini sva su tri kompozitna indeksa u okviru Ankete danas na višim razinama, iako ispod onih prije početka korona krize.