Više od pola milijarde kuna u ovoj i naredne dvije godine izdvojit će se za potporu razvoju hrvatske drvne industrije. Ta proizvodnja tako postaje jače vidljiva u razvojnoj politici, koja ostvaruje gotovo 2% ukupnih prihoda u Hrvatskoj i gotovo 8% prihoda prerađivačke industrije, izvozno je orijentirana.

Prema prijedlogu Nacionalnog plana razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja za razdoblje od 2022. do 2030. i akcijskog plana za njegovo provođenje od 2022. do 2024., koje je Ministarstvo poljoprivrede upravo stavilo u javnu raspravu, predviđa se kroz dvadesetak mjera i financiranje iz različitih izvora, od proračunskih i sredstava EU, osigurati ukupno 539 milijuna kuna za ovaj sektor.

Ključna su četiri cilja koja se želi dosegnuti – jaču konkurentnost i inovativnost, zelenu i digitalnu tranziciju, povećanje proizvodnosti i ravnomjerniji regionalni razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja.

Premalo domaćih brendova
Nije za sve mjere u akcijskom planu za prve tri godine provedbe predviđen i sam početak primjene, što je slučaj i s nekim od važnih najava, poput osiguravanja boljeg pristupa novim i boljim kreditima i jamstvima, kako bi se poduprlo proizvođače namještaja i prerađivače drva.

No, u daljnjoj fazi primjene Nacionalnog plana planirano je uspostavljanje barem jednog kreditnog programa po povoljnijim kreditima, kao i jamstava, za male i srednje poduzetnike koji se bave drvnom proizvodnjom, a u čiju realizaciju će biti uključena resorna ministarstva, HBOR i Hamag-Bicro.

U prve tri godine neće biti aktivnosti ni po još dvije mjere – smanjenju troškova poslovanja, te stvaranja kvalitetnijeg okruženja na regionalnoj razini, primjerice industrijskih zona s povoljnijim uvjetima za ove proizvođače.

Za neke mjere, pak, nisu predviđena dodatna izdvajanja novca, jer će njihovu realizaciju već provode uz osigurana financijska sredstva resorna ministarstva, te HGK, HUP i HOK i zagrebački Fakultet šumarstva i drvne tehnologije. Takav su slučaj programi edukacije ili jačeg međusobnog povezivanja samih proizvođača i sinergije sa znanstvenom zajednicom.

Mjera kroz koju će se drvare ove i iduće dvije godine biti najviše poduprijeti je “Povećanje dodane vrijednosti i produktivnosti proizvodnje”, u ukupnom iznosu od gotovo 150 milijuna kuna. Time će se odgovoriti i na jednu od glavnih zamjerki drvnoj industriji, a to je da vrijednu sirovinu kojom Hrvatska obiluje premalo pretvara u finalne proizvode, i to one velike vrijednosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Po ocjeni Ministarstva poljoprivrede slaboj globalnoj prepoznatljivosti ove hrvatske proizvodnje uvelike pridonosi i to što se proizvođači još uvijek bave preširokom rasponom proizvoda, od podnih obloga i masivnih ploča do nekoliko različitih kategorija namještaja. Velik broj obavlja lohn-poslove ili modificira postojeća dizajnerska rješenja, te je potrebno potaknuti veću specijalizaciju i gradnju vlastitih brendova.

Šansu i prepoznatljivost na tržištima, stav je Ministarstva, treba tražiti i graditi na inovativnosti, kvaliteti i po mogućnosti – visokim cijenama proizvoda. Za veću prepoznatljivost na drugim tržištima će se izdvojiti i 40 milijuna kuna, kojima će se pratiti izlaganja na sajmovima i druge oblike javne prezentacije proizvoda, kao i izrade web-trgovina proizvođača.

Kogeneracijska postrojenja
Iskorak bi trebalo potaknuti i stvaranje pametnih poduzeća, te digitalizacija i robotizacija proizvodnje, a u trogodišnjem razdoblju takve aktivnosti drvara pratit će se s ukupno 87 milijuna kuna.

Veliku pomoć oni mogu očekivati i kroz mjeru podizanja stupnja energetske učinkovitosti i okolišne prihvatljivosti ovih proizvodnji, ukupno više od 98 milijuna kuna u tri godine, te mjeru poticanja ulaganja u kogeneracijska postrojenja, što će biti podržano s više od 84 milijuna kuna.

Nije neočekivano, s obzirom na to da je još lani iz Ministarstva gospodarstva poduprta takva dugogodišnja inicijativa iz drvnog sektora, no u akcijskom planu potvrđeno je da se ide u osnivanje Tehničkog instituta, odnosno Centra za razvoj, dizajn i marketing proizvoda od drva, a koji će biti financiran iz proračuna Ministarstva znanosti.