Kraj prošle godine donio je mjesečni pad cijena kod tri od četiri glavne komponente inflacije. S jedne strane, usluge su blago poskupjele tijekom prosinca, dok su cijene u kategorijama hrane, pića i duhana te energije i neprehrambenih industrijskih proizvoda krajem prosinca bile nešto niže nego mjesec prije. Iako je prema “flash” procjeni državnih statističara godišnja stopa usporila na 3,3 posto, s 3,8 posto zabilježenih u studenome, 2025. u cjelini je zaključena s ubrzanjem rasta opće razine cijena.

Grad Ivanec

Sjajna vijest za dio građana: Stižu im jednokratne potpore od 90 eura

Prosječna inflacija lani je, prema DZS-z, iznosila 3,7 posto, nakon što je godinu prije bila usporila na tri posto. Prema većini prognoza, ove je godine izgledno usporavanje dinamike cijena koja bi trebala biti sličnija onoj iz 2024. – dakle, oko tri posto. No, s obzirom na i dalje učestale geopolitičke napetosti s utjecajima na globalna tržišta, za što je trenutačno najaktualniji slučaj Venezuele i volatilnosti naftnih tržišta, analitičari i uz domaće prognoze inflacije uglavnom podcrtavaju kako je to tzv. bazni scenarij, koji ne uključuje značajnije poremećaje ili šokove.

U slučaju Hrvatske osnovni scenarij, pak, predviđa nešto promijenjene uloge u pogledu glavnih pokretača rasta cijena. Dok su u protekle dvije godine glavni doprinos inflaciji davale cijene usluga i hrane, ove godine kod tih se komponenti očekuje usporavanje, ali istodobno su izgledne nešto veće stope rasta cijena energije. To je realno očekivati već zbog nastavka postupnog ukidanja Vladinih energetskih subvencija, zahvaljujući kojima je Hrvatska upravo u segmentu energenata za kućanstva razinom cijena najudaljenija od prosjeka na razini EU.

Od hrvatskih potrošača, kojima su cijene energije još uvijek ispod 60 posto prosjeka EU, nižu razinu imaju samo Mađari (ispod 40% prosjeka) i Bugari. Nasuprot tome, ukupna razina potrošačkih cijena u Hrvatskoj je trenutačno na oko 77-78 posto prosjeka svih država članica. Pritom su nam cijene hrane i bezalkoholnih pića za nekoliko “postotaka” više nego u ostatku EU, dok se zaostatak kod cijena usluga poprilično istopio. Tako su npr. restorani i hoteli već 2024. razinom cijena dosegnuli 96 posto prosjeka Unije, prijevozničke usluge oko 89 posto, dok su one vezane uz komunikacije otprije skuplje od prosjeka u ostatku država članica.

Kraj potporama

Što se tiče energenata za kućanstvo, s početkom ove godine u primjeni je drugi korak smanjenja potpora, nakon što je prvi korak poskupljenja struje, plina i grijanja uslijedio s početkom studenoga, pa će se i njihovi puni efekti pokazati u 2026. Prema računicama iznesenim prilikom te prošlojesenske odlike Vlade, prosječni računi bi nakon ta dva koraka trebali biti desetak posto viši.

Kako je većina država Unije ranije krenula s napuštanjem energetskih subvencija, to je dio potrošačke košarice koji će ove godine pridonijeti održavanju više inflacije u Hrvatskoj u odnosu na ostale države koje dijele zajedničku europsku valutu. Uz konstataciju kako se zbog postupnog ukidanja subvencija očekuje jačanje doprinosa energije ukupnoj inflaciji, Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke, ističe da u prognozama opće inflacije dominiraju rizici koji bi njezinu stopu mogli gurnuti i na nešto više razine od očekivanih oko tri posto (npr. do 3,2%), a koji su prije svega povezani s još uvijek snažnom domaćom potražnjom i kontinuiranim svjetskim (geopolitičkim) neizvjesnostima zbog kojih su cijene na svjetskom tržištu podložne značajnoj nesigurnosti.

Brodogradilište

Vjerovnici suglasni s nagodbom: Država će 3. maju isplatiti 6,6 milijuna eura

“Smatramo da će inflacija usluga usporiti zbog usporavanja rasta plaća, prethodne snažne konvergencije cijena u djelatnostima povezanim s turizmom (restorani i hoteli) i učinka baznog razdoblja. Međutim, očekuje se da će rast gospodarstva i dalje biti potaknut solidnom domaćom potražnjom koja podržava daljnje povećanje cijena”, kaže ta ekonomistica. Dodaje usto i da potrošački optimizam ostaje iznad dugoročnog prosjeka, kao i da zategnuto tržište rada i prethodno značajno povećanje plaća u javnom sektoru vrše pritisak na privatni sektor.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Hrana 6% iznad EU prosjeka

Vezano uz cijene hrane koja za prosječno hrvatsko kućanstvo ima značajan dio u potrošačkoj košarici (zajedno s bezalkoholnim pićima oko 31-32 posto) izgledno je njihovo daljnje usporavanje, s lanjskih oko pet posto prosječno na 2-2,5 posto u ovoj godini. Osim uslijed blažih cjenovnih pritisaka na svjetskom tržištu i baznog učinka, kod hrane je i proces konvergencije završen; cijene hrane kod nas su otprilike šest posto više od europskog prosjeka, napominje Živković Matijević.

ekonomija

Europska komisija: Dobre vijesti za hrvatsko gospodarstvo

Sve u svemu, u usporedbama s ostatkom europodručja Hrvatska će i ove godine imati povišenu inflaciju. Mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) inflacija se u eurozoni ponovno spustila na dva posto, dok je kod nas prema HICP-u i nakon usporavanja potkraj 2025. na kraju godine svedena na 3,8 posto. Ipak, kako ističu u RBA-u, taj diferencijal bi se, nakon što je lani premašio dva postotna boda, mogao donekle smanjiti, ali na i dalje značajno višoj razini od pretpandemijskog dugoročnog prosjeka (od 0,6 postotnih bodova).